SISAK - U nastavku foruma Toplinarstvo 2025 koji se danas održava u Sisku u organizaciji Energetike Marketing, pozornost se usmjerila na konkretne projekte dekarbonizacije i modernizacije toplinskih sustava diljem Hrvatske. Predstavljeni su investicijski planovi za Zagreb i Osijek, metodologije za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, dok je okrugli stol razotkrio ključan problem sektora - bez EU fondova razvoj toplinarstva u Hrvatskoj praktički stoji.

Lea Leopoldović, mag. ing. mech. iz Energetskog instituta Hrvoje Požarpredstavila je projekt REHEATEAST(Izgradnja lokalnih partnerstava za smanjenje potrošnje fosilne energije u sustavima daljinskog grijanja u regiji istočnog Dunava) koji je usmjeren na unaprjeđenje i modernizaciju toplinske podstanice s mogućnošću integracije obnovljivih izvora na lokaciji HEP Toplinarstva u Zagrebu.

Glavni cilj projekta je promicati mjere i prilagodljiva rješenja za izazove financijske i ekološke održivosti sustava daljinskog grijanja i hlađenja u regiji Istočnog Dunava kako bi se time smanjila potražnja za energijom iz fosilnih goriva i povećao udio obnovljivih izvora energije i iskorištavanja otpadne topline. U sklopu tog projekta na lokaciji HEP Toplinarstva u Zagrebu razrađene su mjere za unaprjeđenje i modernizaciju toplinske podstanice s mogućnošću integracije obnovljivih izvora, piše energetika.net. 

Dr. sc. Hrvoje Dorotić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar predstavio je DHC SwEEtch – metodologiju za izradu investicijskih planova za dekarbonizaciju sustava toplinarstva. Dorotić je naglasio kako dekarbonizacija toplinarstva zahtijeva brzu i koordiniranu transformaciju proizvodnje toplinske energije uz sustavno približavanje kriterijima učinkovitog sustava toplinarstva definiranim u Direktivi o energetskoj učinkovitosti.

DHC SwEEtch predstavlja metodološki okvir i skup alata za izradu robusnih investicijskih planova koji kombiniraju analizu potražnje, procjenu lokalno dostupnih obnovljivih i otpadnih izvora topline i optimiranje portfelja investicijskih mjera na razini mreže.

Proces obuhvaća četiri ključna koraka: prikupljanje podataka (opterećenja, podaci o mreži, zgrade, cijene), modeliranje scenarija (elektrifikacija, visokoučinkovita kogeneracija, solarno toplinarstvo, geotermalna i industrijska otpadna toplina, spremnici topline), tehno-ekonomsko optimiranje i analizu osjetljivosti na cijene goriva i kamatne stope te prioritetizaciju investicija višekriterijskim vrednovanjem (CAPEX/OPEX, udio obnovljive i otpadne topline, sigurnost opskrbe, izvedivost).

Rezultati uključuju planove do 2030./2040. godine, troškovno optimalne pakete mjera po fazama, procjenu smanjenja emisija i učinke na krajnje tarife, uz provjeru sukladnosti s kriterijima učinkovitog sustava toplinarstva. Poseban naglasak stavljen je na integraciju dizalica topline velikog kapaciteta skladištenja topline. Studije slučaja u Hrvatskoj uključuju Vinkovce i Slavonski Brod.

Jurica Brnas, dipl. ing., IWE iz HEP Toplinarstva predstavio je planove za razvoj centralnog toplinskog sustava u gradu Zagrebu u razdoblju 2026. - 2030. godine. Brnas je kontekstualizirao projekte kroz politiku očuvanja klime i sprječavanja globalnog zagrijavanja koja je visoko na listi prioriteta Europske unije, a time i Hrvatske, piše energetika.net.

Istaknuo je kako je Europa usvojila Europski zeleni plan kojim bi se postigla energetska neutralnost do 2050. godine, te kako se ažurirala Direktiva o promicanju energije iz obnovljivih izvora, čime bi se povećao udio obnovljivih izvora s 32 na 40% u odnosu na baznu 1990. godinu.

Događaji posljednjih godina na europskoj razini, a i globalno, primorali su Europu da donese prijedlog mjera u sklopu programa REPowerEU koji trebaju dodatno dati naglasak na uštedama na energiji, diverzifikaciji isporuka energije, napuštanju ovisnosti o (u prvom redu ruskim) fosilnim gorivima, povećanju ulaganja u obnovljive izvore i čistu energiju te kombiniranje ulaganja i reformi.

U energetski vrlo izazovno vrijeme, kada pitanje energije postaje jedno od najvećih strateških interesa svake zemlje, HEP Toplinarstvo planira dodatno intenzivirati aktivnosti u modernizaciju, poboljšanje i optimiranje vrelovodne i parovodne mreže. Na pitanje kada se može očekivati završetak velikog investicijskog ciklusa, Brnas je odgovorio kako ostaje još 53 kilometra za zamijeniti, te da se proces može odužiti do 2030. godine, s obzirom da se radi maksimalno brzo koliko je moguće.

energetika-net.com/B.K

Božo Madunić, univ. spec. mech. iz HEP Toplinarstva, Pogon Osijek, predstavio je razvoj toplinskih sustava u gradu Osijeku. Toplinski sustav u Osijeku čine tri zasebne cjeline: vrelovodni sustav, parovodni sustav i zatvoreni sustavi blokovskih kotlovnica.

Madunić je istaknuo kako je kontinuiranim ulaganjem u vrelovodni sustav gotovo svi vrelovodi položeni na stare načine polaganja (klasični cjevovod u armiranobetonskom kanalu, nadzemni cjevovod u aluminijskog oblozi, vrelovod zaliven u plubit) zamijenjeni predizoliranim čeličnim cijevima koje se nameću kao standard, piše energetika.net.

To je primijenjeno i na najznačajnijem projektu - zamjeni spojnog vrelovoda od TE-TO Osijek do toplane. U tom je projektu stari klasični vrelovod dimenzije DN 500 zamijenjen novim predizoliranim cjevovodom DN 800, čime su ujedno ostvareni uvjeti za dodatno širenje vrelovodne mreže i vrelovodnog konzuma.

Parovodni sustav je revitaliziran tako da su klasični parovodi zamijenjeni predizoliranim parovodom 'čelik u čeliku', uz koji je položen i cjevovod za povrat kondenzata. Unatoč poduzetim aktivnostima, Madunić je napomenuo kako nije izgledno širenje parnog konzuma, te da je izgledniji scenarij potpuno gašenje.

Zatvoreni toplinski sustavi (blokovske kotlovnice) su dislocirani toplinski sustavi. Širenjem vrelovodne mreže blokovske kotlovnice se spajaju s centralnim toplinskim sustavom, čime se ostvaruju znatne uštede i ostvaruje veća pouzdanost sustava. Posljednja kotlovnica u Osijeku koja nije spojena na centralni toplinski sustav je kotlovnica u naselju Jug III, a njezino spajanje predviđeno je do kraja 2027. godine.

Madunić je zaključio kako su svi toplinski sustavi specifični te da je potrebno stalno tražiti tehnička rješenja kojima će se toplinski sustavi prilagoditi i unaprijediti, istodobno osiguravajući kontinuiranu i pouzdanu isporuku toplinske energije.

Okrugli stol: Izazovi daljinskog grijanja bez EU fondova

Okrugli stol s temama o prilikama, prijetnjama, snagama i slabostima sustava daljinskog grijanja i hlađenja, mogućnostima primjene novih tehničkih i tehnoloških rješenja te toplinarski sustavi u vrijeme energetske i plinske krize, okupio je Vatroslava Jukića, dipl. ing. iz riječkog Energa, Borisa Makšijana, dipl. ing. iz Ministarstva gospodarstva te Franju Mrvu, dipl. iur. iz Brod-plina iz Slavonskog Broda.

energetika-net.com/B.K

Vatroslav Jukić je predstavio stanje u Rijeci kao drugom najvećem toplinskom sustavu u Hrvatskoj, koji je ipak bitno manji od HEP Toplinarstva. Sustav u Rijeci broji 9.500 korisnika, od kojih je oko 130 razne ustanove, dok industrije, nažalost, nema među korisnicima. Jukić je istaknuo kako sustav ima 17 kilometara mreže, od čega je 16 kilometara obnovljeno. Na tri lokacije postoje spremnici tople vode, a sustavi su automatizirani s pametnom automatikom i krivuljama prema vanjskim temperaturama. Od travnja ove godine sustav je 100 posto na plinu.

Franjo Mrva iz Slavonskog Broda, direktor tvrtke Geotermalni izvori Brod, naglasio je kako su sve njihove kotlovnice na prirodni plin. Moderator Boris Labudović je istaknuo kako Slavonski Brod već 20 godina koristi sunčevu energiju u toplinarstvu gdje su pokazali pionirsku ulogu, piše energetika.net.

Na pitanje jesu li prihodi dostatni, Mrva je odgovorio: "Pare nisu problem, para nema. Snalazimo se na sve moguće načine. EU direktive traže da ulazimo u obnovljive izvore energije, ušli smo s kolegama iz drugih gradova u to i nadamo se da ćemo osigurati sredstva."

Jukić je dodao: "Bez fondova nema napretka u našoj djelatnosti, to je sigurno."

energetika-net.com/B.K

Boris Makšijan iz Ministarstva gospodarstva komentirao je kako je ovo pilot projekt te da je cilj vidjeti kako ove projekte dalje razvijati i raditi. "Treba optimizirati i proizvodnju i potrošnju u postrojenjima. Cilj je da oni koji imaju pojedinačne zgrade razmišljaju da se zgrade povežu. To se onda isplati. Ili postaviti neke obnovljive izvore. Sustavi se trebaju povećati i iz malih točkastih u male mrežne sustave", zaključio je Makšijan.