SLAVONSKI BROD - Prošli su tjedan zastupnici u Hrvatskom saboru raspravljali i o Zakonu o zaštiti prirode. Nedovoljna svjesnost građana o problemima koje uzrokuju okolišu neciviliziranim i neodgovornim ponašanjem, vidljiva je i u objavama portal SBplus čije su teme nerijetko divlja odlagališta i ilegalne deponije, kako u šumama i na osamljenim lokacijama, tako i nedaleko centru grada.

No, osim građana, prema prirodi se loše ponaša i država jer zakonima ne utječe na poboljšanje stanja. U ime zastupnika HSS-a, u Saboru je govorio Davor Vlaović koji se posebno osvrnuo na Agenciju za okoliš i prirodu koju ima većina europskih članica kao neovisno stručno tijelo koje osigurava zastupanje stručnih, a ne političkih, stajališta bilo koje političke opcije. HSS, prema Vlaovićevim riječima, smatra kako su hrvatski okoliš i priroda vrijednost koje ne bi smjele biti razlog sukoba u političkoj areni i, stoga, stapanje agencija i 'utapanje' u ministarstvo, smatra lošim.

„Ministarstvo će raditi neovisno i stručno ili će raditi politički? Pa budimo realni, donosit će političke odluke, a zaposleni će provoditi odluke ministara. Vjerujem kako ima dosta stručnjaka koji neće sebi dozvoliti, zbog svojih stručnih znanja, podnositi taj politički diktat, jedino tako možemo sačuvati hrvatske interese. Dobro je objedinjavanje inspekcija u Državni inspektorat. Pojedinim obrtnicima i poduzetnicima glavni prigovor je bio što su svaki dan ili svaki tjedan imali jednu, dvije, tri, pet inspekcija, više ni inspektori nisu znali što im je nadležnost, u različitim slučajevima po istom predmetu, donosili su drugačije kazne i rješenja. Vjerujem da će taj postupak rasteretiti male obrtnike, poduzetnike i OPG-ove, da se neće trenirati strogoća na malima jer obično je to tako bilo."

HSS-ovac Vlaović smatra kako će Državni inspektorat pomoći pri sprječavanju unosa invazivnih vrsta na područje Republike Hrvatske, a kao jedan od većih problema istaknuo je unos hrastove stjenice koja uništava slavonske šume. Očekuje da Državni inspektorat, u suradnji s Hrvatskim šumama i Šumarskim fakultetom, poduzme potrebne aktivnosti za sprječavanje daljnjeg širenja jer je po njegovim riječima ministar poljoprivrede obećao sredstva za provođenje mjera.

Hrastova mrežasta stjenica prvi se puta pojavila prije šest godina u slavonskoj spačvanskoj šumi, a otad se proširila na 14 županija. Niti jedno sredstvo koje je dosad protiv nje korišteno nije se pokazalo zadovoljavajućim. Taj štetnik djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju pa ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Uzastopnim višegodišnjim napadima na taj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala, dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja.

Vlaović se osvrnuo i na potrebu očuvanja Hrvatske kao 'GMO slobodne zemlje'.

„Mi u HSS-u smo protiv unošenja GMO materijala u Hrvatsku. Želimo da Republika Hrvatska i dalje bude GMO FREE, kao što je većina županija donijela odluke i nadam se da ovaj Državni inspektorat i poslovi inspekcije koji prelaze na njih Zakonom, neće dozvoliti nikakav unos genetski modificiranih organizama u Republiku Hrvatsku. Nameće se problem zbrinjavanja nuklearnog otpada iz Krškog , Hrvatska ima ugovornu obvezu kao partner. Očekujemo ne samo stručnost nego pravednost i pravičnost kod donošenja odluka o zbrinjavanju nuklearnog otpada. Ne smije slavonska i moslavačka sirotinja doći u poziciju živjeti pored deponija nuklearnog otpada", zaključio je u svom govoru Vlaović.