SLAVONSKI BROD - Svjetski dan kornjača obilježavamo 23. svibnja svake godine. Znanstvenici smatraju kako su kornjače, uz aligatore i krokodile, najstariji živući gmazovi koji su se pojavili još prije 200 milijuna godina na našoj planeti. Lako su prepoznatljive po oklopu koji prekriva njihovo tijelo, a sastoji se od dva dijela - gornji leđni (karapaks) te trbušni (plastron).

Kornjača se ne može izvući iz svoga oklopa - on je dio kostura koji raste s njom i pruža joj zaštitu od grabežljivaca. Prosječni životni vijek je oko sto godina.

U svijetu ima oko 350 živućih vrsta. U Hrvatskoj živi šest vrsta kornjača - od čegaih je pet vodenih, a jedna je vrsta iz porodice kopnenih. Također imamo i jednu invazivnu vrstu, alohtonu crvenouhu kornjaču (Trachemys scripta elegans), koja je najbrojnija, a stigla je kroz trgovinu kućnih ljubimaca u slobodnoj prodaji. Slabije izražena invazivna u istoj kategoriji je i žutouha (Trachemys scripta scripta), a skroz rijetko pronalazimo i tzv. ukrasnu kornjaču (Chrysemys picta).

Autohtona barska kornjača (Emys orbicularis) je jedna od samo dvije postojeće slatkovodne kornjače u Hrvatskoj. Prepoznatljiva je po žutim točkama ili mrljama na crnom tijelu. Ženke su nešto krupnije od mužjaka. Poluvodena je vrsta - što znači da živi i na kopnu i u vodi, većinom u stajaćicama i sporijim tekućicama. Status ove vrste prema IUCN kriterijima - gotovo ugrožena vrsta - te spada u jednu od ciljnih vrsta najveće koordinirane eko mreže u području očuvanja prirode u svijetu.

Isto tako autohtona riječna kornjača (Mauremys rivulata) nosi status najugroženije vrste kornjača u Hrvatskoj. Nekada vrlo rasprostranjena na jugu Hrvatske - danas je prisutna u samo nekoliko manjih populacija Stonskog područja. Od 2004. godine pokrenuto je istraživanje i zaštita, te je na temelju prikupljenih podataka i niza ostalih aktivnosti odrađena stručna podloga za proglašenje posebnog herpetološkog rezervata u Majkovima - kao prvog rezervata te vrste u Hrvatskoj. Proveden je također i ex-situ uzgoj jedinki gdje su gravidne ženke transportirane u Zoološki vrt Grada Zagreba - gdje je odrađen uzgojni program, a mladunci vraćeni u prirodu. Sam projekt LIFE for Mauremys, uz pomoć Europske komisije, sufinanciran je s iznosom od 1,9 milijuna eura. Manja je od obične barske, te se od nje razlikuje po prugama i šarama duž tijela i oklopa. Kada su uznemirene ili napadnute, kao način obrane ispuštaju neugodan miris.

Ponešto o vrlo simpatičnim kopnenim kornjačama - čancarama (Testudo hermanni). Dijelimo ih u dvije podvrste - zapadna T.h. hermanni i istočna T.h. boettgeri. No tu je još prisutna i nepriznata podvrsta kao lokalni oblik istočne podvrste čančara - dalmatinska kornjača (Testudo hermanni hercegovinensis).

Karakteristična boja tijela i oklopa je u biti kontrastno žuto-crna - s varijacijama svjetline žute i crne s obzirom na područje u kojem borave. Nastanjena je od Istre, duž jadranske obale te na nekim otocima. Spada u česti odabir kućnih ljubimaca i iznose se iz svojih prirodnih staništa - što uzrokuje ugroženost populacije. Kao i veliki šumski požari.

Iako se Svjetski dan kornjača ne odnosi na morske, koje s vremena na vrijeme posjete naše more - jer one imaju svoj dan obilježavanja, a to je 16. 6. - dužni smo nešto kratko reći i o njima.

Prave grdosije u odnosu na gore navedene vrste - glavata želva (Caretta caretta), vrlo slična zelenoj želvi - razmnožava se u Grčkoj, a našu obalu posjeti u svrhu hranjenja i zimovanja. Zelena želva (Chelonia mydas) rijetko bude viđena - osim ako ih ne donesu jake struje Jonskog mora. Ili ih uginule pronađu na obalama otoka ili kopna.

Invazivne vrste kornjača predstavljaju veliki napor za okoliš. Crvenouha se nalazi na popisu 100 najgorih invazivnih vrsta u Europi. Hrvatska je već 2007. godine kroz poslove zaštite prirode donijela odluku o trajnoj zabrani prodaje cijele vrste Trachemys scripta - koja je stupila na snagu 2008. godine. Donesen je i Plan upravljanja vrstom T. scripta 2022. godine - a odnosi se na uklanjanje jedinki iz prirode, uspostavu centara za prihvat te edukaciju šire javnosti u sklopu sprečavanja iznosa jedinki i puštanja u prirodu.

Prihvatni centar u našoj županiji je Zoološki vrt u Ruščici. Kroz projekt 'Američki došljaci' - a odnosi se na invazivne vrste - Javna ustanova Brodsko-posavske županije Natura Slavonica provodi projekt uklanjanja istih s tri evidentirane lokacije. Također, Javna ustanova Požeško-slavonske županije ima sličan program.

Ako primijetite invazivnu crvenouhu kornjaču na nekoj lokaciji - obavijestite nadležnog čuvara prirode, zaposlenika Javne ustanove, s točnom pozicijom, ili čuvare planinske prirode Planinarskog društva Dilj gora - jer planinari su glavni aktivisti i volonteri, pripadnici lokalne zajednice direktno uključeni u prirodu sa širokim spektrom znanja i saznanja kroz svoje terenske aktivnosti. Također, prijaviti možete i putem aplikacije. Naime, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je mobilnu aplikaciju „Invazivne vrste u Hrvatskoj“ - koja je namijenjena široj javnosti, te putem koje građani mogu slati dojave o nalazima stranih i invazivnih stranih vrsta koje uoče u prirodi.

U slučaju kakvih upita vezanih uz kornjače - slobodno možete poslati upit na mail: emys.bufo@gmail.com