DONJA BEBRINA - Jela i kolači naših baka, po izvornim receptima, mnogi već i zaboravljeni, baština su koju treba sačuvati. Vođen tom mišlju, poznati pučki pisac, pripovjedač i etnograf Mato Baboselac Mišinom iz Donje Bebrine obišao je uzduž i poprijeko cijelu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem te prikupio 600 recepata za jela koja su se nekoć pripremala u tim krajevima. Sve ih je objedinio u kuharici "Bilo vam u slast! Starovirska jela, kolači i pila”, pravome šokačkom bestseleru.

Posebni recepti za muškarce

Svaki je recept zanimljiv za sebe jer ih je Mata prenio upravo onako kako su mu snaše "pripovidale” na lokalnim narječjima.

– Ja ne krijem da sam već 40 godina dijabetičar. Kad god dođem u Slavonski Brod i poželim pojesti neko tradicijsko jelo približno toj dijabetičkoj kuhinji, shvatim da se to ovdje uopće ne može pronaći. Zbog toga sam odlučio osobno prikupiti tradicijske recepte zdrave hrane. Uzeo sam diktafon i krenuo u obilazak raznih folklornih priredbi, susreta i festivala na kojima se okupljaju slavonske snaše i bake, zabilježio ono što su mi rekle i stavio na papir – govori Mata.

Jedinstvena "slavonska kuharica” izazvala je veliko zanimanje čitatelja te je nakon rasprodanog prvog izdanja jednak interes publike izazvalo i drugo, prošireno i dopunjeno. Posebno su zanimljive promocije ove knjige, na kojima posjetitelji imaju prilike kušati neka stara, već zaboravljena, ali zdrava i ukusna jela, kolače i pila.

Mnoga od njih imaju zanimljive i osebujne nazive kao što su nakitita pogača, odvud odnud, sedmo nebo, jezik u dupetu, sladiguz od šljiva, masni mesecovi, vodeni peretci, mušičavi kolač, joj, joj, leteći tanjuri, kajmakani...

Njegovi su specijaliteti podjednako zanimljivi i ženama i muškarcima, što i ne čudi s obzirom na to da je jedno cijelo poglavlje posvetio hrani i piću "za mušku snagu”, s jelima kao što su muškaconi, turska muda, pržena svinjska jajca...

Za cijeli meni

- Stara jela, pića i kolači negdje se nazivaju starovinska, dok se kod nas u Bebrini udomaćio naziv starovirska. Naše su snaše obično vrlo domišljate, pa su kroz povijest često nadijevale imena po obliku, okusu ili lokaciji iz koje dolaze. U samim receptima ima i ikavice i ijekavice i hrvatske ekavice, i književnog i pučkog govora, ovisno o tome kako je dotična osoba govorila – ističe Mata.

Etnolog Zvonimir Toldi smatra da bi kuharica mogla dobro poslužiti ugostiteljima, da ponude gostima nešto uistinu slavonsko i tradicijsko, a ne ćevape i pizze. U knjizi ima dovoljno recepata za cijeli jedan meni u nekom restoranu. – Mata je pokazao kako je slavonska trpeza, premda u prošlosti skromna i jednostavna, ipak bila raznovrsna, bogata, zasitna i slasna. Veliki broj tih jela mogli bismo ubrojiti i u jela zdrave prehrane, što je danas posebno na cijeni – rekao je Toldi.