BRODSKI DRENOVAC / ORIOVAC - Trebalo je proći stotinu i trideset godina od rođenja, 1888. godine, i šezdeset godina od smrti, 1958. godine, doktora Andrije Štampara, kako bi se pokrenula inicijativa i kako bi se krenulo u realizaciju uređenja njegove rodne kuće u Brodskom Drenovcu, koja bi trebala postati muzej i spomen obilježje ovog velikana svjetske medicine.

Početna sredstva od 250 tisuća kuna za ovu namjenu, osigurana su u proračunu Grada Pleternice za 2018. godinu za čega se posebno zalagala gradonačelnica Antonija Jozić. Prema nekim najavama radovi bi trebali  započeti uskoro, a njihov završetak planiran je najkasnije do kraja ove godine, kad će se obilježiti najavljene velike obljetnice. Bit će to prilika da se štovatelji i baštinici ostavštine Andrije Štampara okupe u njegovom rodnom Drenovcu, kojeg je za života u svakoj prigodi rado spominjao, u kojeg je često navraćao i na kojeg je bio jako ponosan.

Vezano za uređenje Štampareve rodne kuće, u dogledno vrijeme predviđeno je uređenje Štamparevog poučnog puta, koji će od Drenovca preko Kasonja vrha voditi do Oriovca i prolazit će pokraj lokacije koju i danas mještani Drenovca nazivaju Štamparova bašča, a gdje je u vrijeme njegova ranog djetinjstva, njegova obitelj imala vinograd i ljetnikovac. Ovaj projekt je u svoje planove uvrstila oriovačko-drenovačka udruga "Most 352", koja će ovo pokušati realizirati uz pomoć i razumijevanje Grada Pleternice, što nam je rekao te potvrdio i njezin predsjednik, Karlo Tomljenović.

Što će za Drenovac značiti i što će Drenovcu donijeti  uređenje rodne kuće dr. Andrije Štampara? Puno. Prije svega, bit će to doprinos prepoznatljivosti Drenovca na karti rodnih mjesta svjetskih velikana, a drugo - bit će to izlazak Drenovca na kartu znanstvenog turizma Hrvatske, a i šire, jer će štovatelji i baštinici lika i djela dr. Andrije Štampara dolaziti i posjećivati njegovu rodnu kuću, održavati manje znanstvene skupove,  i vidjeti odakle je potekao jedan od najvećih znanstvenika socijalne medicine, veliki humanist i higijeničar te osnivač i prvi predsjedavajući Svjetske zdravstvene organizacije.

Uz već otprije poznatu crkvu sv. Dimitrija, građevinu iz trinaestog stoljeća, koja je zaštićena kao spomenik nulte kategorije i u kojoj su pronađeni i postoje ostatci staroslavenske glagoljice, Drenovac se u pisanim dokumentima spominje 1230. godine, te uz arheološko nalazište avarskih grobova na Plani iznad Drenovca, uređenjem rodne kuće dr. Andrije Štampara, uz prirodne blagodati rijeke Orljave i pitomih obronaka Dilj gore te eko-etno ponudu proizvoda i sadržaja cijelog graničarskog kraja, Drenovcu i Drenovčanima otvaraju se mogućnosti da postanu ruralna turistička destinacija, što ozbiljno treba shvatiti kao priliku i ne propustiti.