PRIJE više od dva mjeseca, 23. ožujka 2011., sibinjskoj ravnateljici OŠ "Ivan Mažuranić" Mireli Mršić Pavičić, poslali smo upit o provedenom natječaju za zapošljavanje novih radnika. Budući do danas nismo dobili nikakav odgovor, upit objavljujemo u cijelosti kako bi 2322 posjetitelja, koji su pročitali informaciju o hvale vrijednom nenamještenom natječaju , znali da se trudimo upoznati ih s epilogom ovog, u normalnim državama, rutinskog posla. 

 Poštovana gospođo Mršić Pavičić

Sukladno usmenoj najavi kako ćemo Vas, po okončanju natječajnog procesa, zamoliti za informaciju o rezultatima, ovim putem Vam se obraćamo s molbom da nas informirate:
– tko se natjecao? (ime i prezime, godina rođenja, godine staža, stručna sprema – za oba radna mjesta)
– tko je primljen na radno mjesto voditelja računovodstva i financija, a tko na radno mjesto tajnika?

Kako ste nas, unaprijed, upozorili da nam ne želite dostaviti gore navedene informacije zbog, navodno, zakonskih ograničenja kojima, navodno, podliježete, zamolili smo Vaše suradnike iz Upravnog odjela za obrazovanje, šport i kulturu Brodsko-posavske županije (pročelnik Vladimir Štefanek prof.) Zvonimira Markotića prof. i Dalibora Bošnjakovića dipl. iur. za (lokalno) tumačenje Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI). Zahvaljujući profesionalnoj ljubaznosti profesora i kvalificiranoj susretljivosti pravnika, u mogućnosti smo proslijediti Vam službeno tumačenje našeg prava na odgovor koji od vas tražimo.

Dalibor Bošnjaković:
- Predzadnjeg dana 2010. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama ZPPI-a ( NN 144/10.; izvorni tekst ZPPI-a NN 172/03. ).
Osim toga, prošlogodišnjom promjenom Ustava RH ( NN 76/10.) u katalog prava zajamčenih Ustavom RH izrijekom je uvršteno pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Izričito ustavno normiranje bitno je izmijenilo "regulacijsku perspektivu" na području prava na pristup informacijama javnog sektora. Do donošenja promjene Ustava, sadržaj tog prava bio je ograničen na ono što je izrijekom normirano u ( međusobno često neusklađenim ) zakonima. Novim st.4. u čl. 38. Ustava, pravo na pristup informacijama javnog sektora, najvišim pravnim aktom, postavljeno je kao opće pravilo, dok zakonom može biti samo ograničeno, uz Ustavom propisane pretpostavke. Ustavna prava na sigurnost i tajnost osobnih podataka, odnosno na pristup informacijama javnog sektora, prava su jednakog ranga. Stoga se na pristup osobnim podacima u posjedu tijela javne vlasti primarno ne primjenjuju odredbe čl. 38. st. 4., već odredbe čl. 37. Ustava.
Dakle, pristup informacijama dužna su osigurati:
1) državna tijela;
2) tijela jedinica lokalne i područne ( regionalne ) samouprave;
3) pravne osobe s javnim ovlastima;
4) druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti;
5) pravne osobe čiji su programi ili djelovanje zakonom utvrđeni kao javni interes te se u cijelosti ili djelomice financiraju iz državnog/lokalnog/područnog proračuna;
6) trgovačka društva u kojima RH i JLP(R)S imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo.
Još uvijek nisu obveznici primjene ZPPI-a:
7) ustanove i druge pravne osobe koje djeluju u okviru javnog sektora, ali im programi/djelovanje nisu zakonom utvrđeni kao javni interes ili se uopće ne financiraju iz proračuna i
8) trgovačka društva u kojima RH i JLP(R)S imaju manjinsko vlasništvo.
Kratko objašnjenje na popis:
- pod 3) javne ovlasti dodjeljuju se posebnim ( sektorskim ) zakonima. Pravne osobe s javnim ovlastima su, npr, HZMO, HZZO, HANFA, HAKOM i dr. Na lokalnoj/područnoj razini, to su osnovne i srednje škole te javne vatrogasne postrojbe. Status pravne osobe s javnim ovlastima mogu, ali ne moraju imati komunalna društva.
- pod 5) u pravilu je riječ o pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, dakle najčešće o javnim ustanovama i komunalnim društvima. Pritom je važno ne poistovjećivati javne ustanove s pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. U javnim ustanovama obavlja se javna služba ( status javne službe dodjeljuje se posebnim zakonom ). Dodjela javnih ovlasti, pak, nije nužno vezana uz status javne službe. Dio javnih ustanova (npr. osnovne i srednje škole ) ujedno imaju i javne ovlasti. Međutim, dio javnih ustanova (npr. muzeji) nema javnih ovlasti. Vrijedi i obrnuto.
- pod 6) riječ je o većini tzv. javnih poduzeća na državnoj, lokalnoj i područnoj razini.
- pod 7) u pravilu je riječ o ustanovama koje nemaju status javne ustanove ( tj. čija djelatnost zakonom nije određena kao javna služba ), niti status pravne osobe s javnim ovlastima ( npr. ustanove za organizaciju kulturno-zabavnih programa i sl. ).
Odgovor na pitanje kojim informacijama u posjedu tijela javne vlasti se ne može pristupiti na temelju ZPPI-a, dat je u čl. 8. ZPPI-a.

Dakle, poštovana gospođo Mršić Pavičić

Temeljem Zakona i razumljive opravdanosti našeg upita, jer javne ustanove se ne zovu samo tako, nego to i jesu – javne, molimo Vas da nam, u razumnom roku, na jedan od, na memorandumu, navedenih mogućnosti, dostavite tražene informacije kako bismo, relevantno, mogli izvijestiti javnost o okončanju jednog od rutinskih, javnih, poslova "pravne osobe s javnim ovlastima" na čijem ste čelu.
S poštovanjem ...

Iz uskrate odgovora na ovaj upit i sibinjska ravnateljica je demonstrirala, čestu i bahatu, navadu hrvatskih dužnosnika da izbjegavaju javnost. Tko ih je, na ovim prostorima, naučio na tu, autokratima svojstvenu, komociju, ne znam, ali znam tko će im pomoći da se te navade oslobode.