ZAGREB / SLAVONSKI BROD / POŽEGA - Nakon objavljenog članka pod naslovom „Ona se zalaže za jezik koji cijeni i voli", portalu SBplus javio se nastavnik njemačkog jezika Luka Huzjak koji predaje u Osnovnoj školi Eugena Kumičića u Velikoj Gorici, a sve kako bi ukazao na problem nemogućnosti pohađanja drugog stranog jezika za učenike istoga ili više razreda u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju manje od 14 učenika.

- Engleski jezik dominira u osnovnoj školi, ali moramo postati toga svjesni da poznavanje isključivo engleskog jezika nije dovoljno za budućnost naše djece. Iskustvo mojih vršnjaka govori da se u zemljama Europske unije uz poznavanje struke traži i poznavanje dodatnog stranog jezika. Smatram da je mišljenje svih učitelja drugog stranog jezika jasno, a to je da drugi strani jezik treba uvesti kao obvezan predmet u osnovne škole nakon što je informatika uvedena kao obvezan predmet. Nažalost, nadležna državna tijela nisu prepoznala ili ne razumiju nužnost učenja dodatnog stranog jezika zbog konkurentnosti, mobilnosti te osobnog i profesionalnog razvoja. - za SBplus kazao je Luka Huzjak.

Upravo na tu temu je u svibnju ove godine održan Okrugli stol "Znanje stranih jezika - zajednička europska vrijednost. Stanje i perspektive u obveznom obrazovanju u Republici Hrvatskoj". Nažalost,  Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije prepoznalo tu inicijativu i sve je ostalo na odgovoru da će se problem razmotriti ili da će se o njemu promisliti.

- Smatram da Ministarstvo mora donijeti rješenje koje će ići u korist i učenika i učitelja, a o svemu pitati struku i Sindikat hrvatskih učitelja. Također, nemojmo zaboraviti da smo moje kolegice i kolege i ja birači, a ja ću svakako dobro promisliti kome na sljedećim izborima svojim glasom dati povjerenje. Sadašnje zakonodavno uređenje ne potiče učenje drugog stranog jezika. Kao jedan od problema uočavam nemogućnost ili nejasna tumačenja Ministarstva znanosti obrazovanja vezane uz pohađanje drugog stranog jezika za učenike istoga ili više razreda u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju manje od 14 učenika. Omogućavanje pohađanja drugog stranog jezika za skupine s manje od 14 učenika svakako je dodatan poticaj za učenje drugog stranog jezika, a time i brže usvajanje preporuka EU. - govori nam Luka.

Nekoliko Lukinih kolegica i kolega tražilo je te dobilo tumačenja od Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti obrazovanja.

- Iz tih važećih i obvezujućih tumačenja proizlazi da ako je broj učenika veći od propisanog, izborna nastava može se izvoditi i u dvije odgojno-obrazovne skupine i istodobno, ako se tijekom školske godine učenici ispisuju s učenja izbornog predmeta, te tijekom nastavne godine u svakoj odgojno-obrazovnoj skupini ostane manje od 14 učenika, odgojno-obrazovne skupine ne moraju se spajati u jednu odgojno-obrazovnu skupinu. Isto tako, ukoliko je broj učenika veći od propisanog, dakle više od 28 učenika, izborna nastava može se izvoditi i u dvije odgojno-obrazovne skupine. Također, da ako se u školi tijekom godina smanji broj učenika uključenih u izborni program, učenicima će se omogućiti pravo na pohađanje odabranog izbornog programa i s manje od 14 učenika. - pojasnio je nastavnik njemačkog jezika.

Također, Uprava za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti obrazovanja tumačenjem je potvrdila da prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, nije propisana prednost ni razlika između obveznih i izbornih predmeta.

- Naime, često kolege i kolege koji predaju obvezne predmete smatraju da su izborni predmeti manje vrijedni te da obvezni predmeti imaju prednost pri usmenom ili pismenom vrednovanju. Smatram da na temelju navedenih tumačenja Ministarstva znanosti obrazovanja ravnatelji škola moraju ići u korist učitelja i učenika. Nemojmo usput zaboraviti da se i ravnatelji osnovne škole biraju svakih pet godina. Kao učitelj njemačkog jezika u osnovnoj školi uputio sam 25. srpnja ove godine Molbu Ministarstvu znanosti i obrazovanja da zbog mnogih nejasnoća i neujednačene prakse na terenu kao Ministarstvo prije početka nastavne godine pošalje Dopis svim osnovnim školama kojim će ukazati na navedena obvezujuća i važeća tumačenja. - dodao je Luka.

Da je situacija problematična smatra i glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja koju smo kontaktirali kako bismo čuli i njeno mišljenje o svemu navedenom.

- Najgore od svega u cijeloj toj priči je to što je stvarno zanemaren taj drugi strani jezik, po Preporukama Vijeća Europske unije bi trebao imati puno veće značenje, a Ministarstvo doista po tome pitanju apsolutno ništa nije napravilo. Imamo nejednake kriterije što se tiče izbornih predmeta, odnosno za drugi strani jezik ne mogu se formirati skupine koje imaju manje od 14 učenika što doista nema smisla, a učenike bi trebalo poticati na upis. Također, zbog ove korone nije bilo dozvoljeno miješanje razreda. Zbog tako strogog tumačenja zabrane miješanja učenika iz više razreda napravljena je nemjerljiva šteta nastavi izbornih programa u osnovnim školama. Izborna nastava je djelomično ili skroz prešla na online model. Sve je to rezultiralo većim ispisom učenika nego ranijih godina, što ne čudi jer je izuzetno teško u takvim uvjetima rada održati učeničku motivaciju. Tu je problem bio i prijevoz. Najveći problem od toga je što kada Ministarstvu kažete da je problem prijevoz, oni često kažu da je 21. stoljeće, a sve to dovodi do ispisa učenika. Nažalost, većina ravnatelja neće odobriti ništa što im Ministarstvo doslovno ne napiše i ne rastumači.- za SBplus prokomentirala je glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja, Ana Tuškan.

Ostaje za vidjeti hoće li Ministarstvo reagirati te poslati dopis kojim će svim osnovnim školama temeljito pojasniti sva obvezujuća i važeća tumačenja, no jedno je sigurno - tiha borba neće zauvijek ostati tiha.