Mnogi Slavonci studiraju u Orašju, a kao prednost ističu mnogo veći izbor fakulteta, odnosno studijskih grupa, ali i znatno jeftiniju školarinu nego u Hrvatskoj, kao i činjenicu da su blizu rodnom mjestu pa se tamo ne osjećaju kao stranci.
SLAVONSKI BROD - Indicije o tomu da se diplome stečene u Srbiji
i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj, jer ne udovoljavaju traženim
kriterijima, istražila je novinarska ekipa Glasa Slavonije.
Ta je tema itekako bitna i za Slavonski Brod jer veliki broj
studenata s tog područja visoko obrazovanje stječe upravo u spomenutim državama.
Mladi kažu kako su motivi za nastavak školovanja u susjednoj
zemlji brojni – od manjih troškova za stanarinu, školarinu i život u blizini kraja
u kojima su im i dom i obitelj. Mnogi kao ključan faktor navode i činjenicu da
sa svojim uspjehom na državnoj maturi nisu uspjeli upisati željeni fakultet u
Hrvatskoj.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) pojasnila je
kako se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi, a
samim time i Hrvatskoj, provodi prema smjernicama Lisabonske konvencije, čijim
je stupanjem na snagu prestao vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti
stranih školskih svjedodžbi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak
Za priznavanje inozemne diplome potrebno je ispuniti
nekoliko kriterija. Prvi je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od
strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program
akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države. Ali tu nije
kraj - provjerava se i vjerodostojnost tog tijela.
- Relevantno međunarodno vrednovanje, nažalost, nije prošla niti
jedna nadležna agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju
u BiH i Republici Srbiji. - poručili su iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje
RH, ali i naglasili kako su oni sami, kao članica europskog udruženja za
osiguravanje kvalitete, međunarodno reakreditirali Sveučilište u Mostaru u
cilju potvrde njihove kvalitete.
Mnogi Slavonci studiraju prvenstveno u Orašju, na
dislociranom studiju Sveučilišta Mostar. Kao prednost studiranja u Orašju
ističu mnogo veći izbor fakulteta, odnosno studijskih grupa, ali i znatno
jeftiniju školarinu nego u Hrvatskoj, kao i činjenicu da se tamo ne osjećaju
kao stranci.
Prema dostupnim podacima, u BiH postoji 45 visokoškolskih
ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih, a studentima se obrazovanje
nudi na više od 1600 studijskih programa. Nažalost, postoje podaci o kupovini
diploma i tomu da Balkanom "kruže deseci tisuća plagiranih diplomskih i
doktorskih radova” s tih ustanova.
Članak u cijelosti pročitajte na portalu Glas Slavonije.
