SLAVONSKI BROD - 'Motivacija i mrežni alati u suvremenoj nastavi' tema je ovogodišnje četvrte po redu Međunarodne studentske konferencije koju po drugi puta organizira Udruga studenata Futuri magistri, a koju danas i sutra održavaju na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Slavonskom Brodu dislociranog Sveučilišta u Osijeku Josipa Jurja Strossmayera.

Dakle, spomenuta studentska konferencija trajat će dva dana. U prvom danu održat će se pozvana predavanja slavonskobrodskih, ali i gostujućih profesora. Drugog će dana biti upriličen izlet za sve sudionike.

- Ova konferencija najveći utisak imat će na studente koji će jednog dana po završetku studija početi raditi. - kazala je Martina Gavran, predsjednica Udruge studenata Futuri magistri.

Naime, Međunarodna studentska konferencija izvrstan je motiv i prilika studentima da sudjeluju u visokoškolskim izvannastavnim aktivnostima. Također ovom će se konferencijom uspostaviti temelj za daljnju suradnju slavonskobrodskog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti s ostalim fakultetima.

S obzirom na to kako je riječ o konferenciji međunarodnog karaktera, Udruga studenata Futuri magistiri navodi kako su prije surađivali s više stranih fakulteta što se, nažalost, tijekom godina smanjilo. No, i dalje postoji stalna suradnja sa Sveučilištem u Mostaru.

- Na Sveučilištu u Mostaru imamo suradnju sa studentima koji će danas izlagati svoja predavanja, a također su članovi programskog odbora. Trudimo se održati taj kontakt odlazeći kod njih na konferencija kao i oni kod nas. - kazao je Luka Pongračić, član Udruge studenata Futuri magistri dodavši kako međunarodnu razinu održavaju i u časopisu Foo2Rama.

Predavanje 'Motivacija i mrežni alati u suvremenoj nastavi' studentice druge godine Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Slavonskom Brodu bazirano je na važnosti mrežnih alata u suvremenoj nastavi koja je tijekom svog predavanja objasnila suvremenu nastavu i težnju za promjenama u nastavi kakvu danas poznajemo.

- Suvremena nastava prije svega učenika stavlja na prvo mjesto. Potrebno je prijeći iz one tradicionalne nastave u kojoj je učitelj bio u središtu te aktivnosti na nastavi tako što bi učenici preuzeli tu glavnu aktivnost i kako bi učenik sam došao do odgovora na svoja pitanja. Jedan od načina na koji se to može postići je korištenje mrežnih alata kojima se učenici potiču kako bi sami istraživali i samostalno dolazili do odgovora. Mrežnih alata uistinu je puno jer različiti alati postoje za različite predmete, primjerice za matematiku to bi bila Geogebra i slični. - kazala je Ana Maria Marinac, studentica druge godine.

Tradicionalna nastava prema svima ima jednak pristup. Kako bi prešli na nastavu koja je individualizirana gdje bi učenici bili ti koji će sami otkrivati svijet i prilagođavati se onome što pronalaze potrebno je nastavu osuvremeniti alatima.

- Suvremeni alati su kao i svaki drugi alati, kao i čekić kojemu su svi problemi čavli. Mi učenicima trebamo pokazati kako se određeni alati koriste a prepustiti njima da oni nauče i sami otkriju što se s tim alatima sve može. Mi smo više moderati, nismo više ex cathedra predavači koji samo govore ono što je istina, nego učenici i studenti trebaju sami otkrivati istinu. - objasnio je Vjekoslav Galzina, doc. dr. sc. na Fakultetu odgojnih i obrazovnih znanosti u Slavonskom Brodu.

Kako tehnologija svakim danom sve više napreduje pa se tako nove generacije rađaju s mobitelima u rukama, dok odrasli i dalje pričaju o 'nekakvim Internetima', upravo posjedovanje digitalne kompetencije je ono što je jedino potrebno učenicima za korištenje suvremenih alata.

- To bi upravo značilo poznavanje jezika, ne samo u smislu humanističkih znanosti, nego i tehničkih jezika kao što su matematika i informatika, kao što su programski jezici. Te i neke druge kompetencije koje mi nemamo niti su naši roditelji znali kako takvo što postoji. - dodao je docent Galzina.

Priroda i društvo jedan je od predmeta koji može imati doticaja uz različite nastavne predmete, tako je profesorica Edita Borić današnjim predavanjem 'Motivirani kroz Prirodu i društvo' pokušala motivirati studente kako bi prirodu učili kroz prirodu a ne u nekom zatvorenom prostoru.

- Dat ću im različite primjere kako mogu motivirati i zainteresirati učenike jer je uistinu važna unutarnja motivacija. Tako ću na početku predavanja prisutne pokušati motivirati puštanjem filma u kojem dvogodišnji dječak kuha i samim time pridobiti pozornost studenata. To itekako ima veze s prirodom te poticanjem razvijanja vještina kod učenika. - kazala je profesorica Edita Borić napomenuvši kako nije važno učiti samo za ocjenu odnosno za cilj, nego je važan unutarnji način kako dolazimo do ostvarenja određenog cilja.

Nažalost, i dalje je zastupljen određeni stereotip u obrazovanju da profesori koriste isključivo udžbenik držeći se strogih okvira kako točno mora biti ta i ta etapa nastavnog sata te kako nastavni proces mora biti točno koordiniran i orijentiran kako učitelj hoće. Međutim, u suvremenoj nastavi i obrazovanju, učenik je u centru, a ne nastavnik.

- Smatram kako u našem školstvu mi odavno radimo kako bismo osuvremenili nastavu različitim projektima, istraživačkom nastavom te se trudimo voditi djecu što više izvan učionica. Prema tome, mislim kako si samo trebamo više dati ohrabrenja da bismo nastavili u tom smjeru. - dodala je profesorica Borić.