SLAVONSKI BROD - Iznimno koristan zajednički Kongres ravnatelja/ica osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova Republike Hrvatske, o kojemu je SBplus pisao OVDJE, rezultirao je kvalitetnim zaključcima, ali i zahtjevima koje je Udruga hrvatskih ravnatelja srednjih škola uputila nadležnim institucijama.

Trodnevnom ovotjednom Kongresu naslova Ravnatelji između ograničenja i odgovornosti pred izazovom škole budućnosti, pod pokroviteljstvom predsjednice, Kolinde Grabar Kitarović, prisustvovali su gotovo svi ravnatelji brodskih srednjih škola te, zbog nemogućnosti financiranja puta i boravka u Malom Lošinju, samo nekolicina brodskih ravnatelja osnovnih škola.

Srednjoškolski ravnatelji su ministrici znanosti i obrazovanja, Blaženki Divjak, skrenuli pozornost na njihov nepovoljan položaj u odnosu na ostale ravnatelje javnih službi te na aktualne poteškoće koje im znatno otežavaju rad.

Posebice su istaknuli probleme vezane za primjenu EU regulative - GDPR u odgojno-obrazovnim ustanovama. Naime, iako je Hrvatska obveznica te Regulative od 2016. godine, ravnatelji dosad nisu dobili nikakve upute o njezinoj primjeni, a jedno od posebno osjetljivih pitanja tiče se postupanja i provođenja prava učenika s navršenih 16 godina koji su u srednjoškolskom sustavu.

Hrvatski zakonski propisi, kazuju ravnatelji, daju pravo roditelju i zakonskom staratelju na uvid u sve učenikove podatke i njihovo korištenje, međutim, spomenuta Regulativa to pravo daje isključivo djetetu.

Isto tako, prema Regulativi, škole moraju imati imenovanu osobu na poslovima voditelja obrade zbirke podataka, ali on ne smije biti ujedno i izvršitelj obrade podataka - što svi zaposleni u školi jesu pa je nejasno koga ravnatelji na to mjesto trebaju imenovati.

Zbog svega navedenog, ravnatelji hitno traže službene, transparentne i jasne informacije o tomu na koji će se način Regulativa primjenjivati u njihovim školama te kada će za to biti osigurani uvjeti za ispunjenje svih uz nju vezanih obaveza.

Kao posebno pohvalnu mjeru ravnatelji su istaknuli pripravništvo, ali su podsjetili kako Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja te Pravilnik o normi nastavnika u srednjoškolskim ustanovama nisu revidirani gotovo cijelo desetljeće.

Ono što bi u njima posebno trebalo promijeniti jest mogućnost da škole preko mjere pripravništva zatraže stručnjaka suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila, uz dosad zaposlene, koji bi radili s djecom s teškoćama koja nastavu pohađaju prema individualiziranom pristupu i prilagođenom programu. Kao kriterij svega, naglašavaju ravnatelji, uzima se broj učenika u školi, što je „potpuno neodgovarajuće i razvojno neučinkovito."

Nadalje su ravnatelji Ministrici pisali o dežurstvu nastavnika, kolektivnim ugovorima koje nisu potpisali te o roku za odgovor na njihove upite Ministarstvu, a pismo ravnatelja u cijelosti možete pročitati OVDJE.