ORAO štekavac strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj i BiH i kada ga građani uoče tamo gdje ne bi trebao biti, obično se organizira njihovo premještanje u prirodna staništa odnosno na sigurno. Usko je vezan za vodu, naziva se još orlom bjelorepanom i kraljem nizina. Ljudi ga ne smiju hvatati, ubijati, uznemiravati, uništavati mu gnijezda ili uzimati jaja.

Najveća populacija ove predivne ptice nalazi se na području Kopačkog rita i Lonjskog polja. Stoga se Brođanin koji često posjećuje svoju djedovinu u Novom Gradu (Općina Oprisavci) iznenadio kad je gnijezdo uočio baš tamo.

- Šetao sam prirodom i u šumi oko Novog Grada uočio ga kako kruži iznad gnijezda. Nije mi jasno kako se ovamo doselio. Nadam se da će ga sačuvati udruge za zaštitu prirode jer ovdje je izložen brojnim opasnostima. Obećali su ga obići iza blagdana Uskrsa. - otkrio nam je ljubitelj prirode kojemu je želja sačuvati ovu predivnu životinju.

No, prema radu Prvo pronađeno gnijezdo bjelorepana (Haliaeetus albicilla) u Bosni i Hercegovini iz 2018., upravo je to područje zabilježeno kao posebno nalazište. Doduše, s druge strane rijeke Save, na području Općine Odžak u BiH. U nastavku prenosimo dio opisa tog nalaza i okolnosti koje su ga pratile:

Dana 19. travnja 2016. članovi Ornitološkog društva Naše ptice (Vesna Maksimović, Duško Drinić, Jovica Sjeničić) prilikom terenskih istraživanja ornitofaune u Posavini i redovnih aktivnosti sprječavanja krivolova u BiH, dobili su informaciju o ilegalno odstrijeljenom orlu na područja Općine Odžak. Nakon kontaktiranja predstavnika LD „Fazan“ Odžak isti dan smo posjetili njihove prostorije u kojima se nalazi preparat odstrijeljenog orla koji im je ustupljen od slučajnih nalazača i tom prilikom dobili smo informaciju o mogućoj lokaciji gniježđenja ove vrste uz rijeku Savu u selu Novi Grad, nedaleko od Odžaka. Imajući u vidu brojne kartirane teritorije bjelorepana uz rijeku Savu u susjednoj Hrvatskoj (Radović & Mikuška, 2009; Mikuška, 2009), ali istovremeno i nedostatak informacija o distribuciji bjelorepana na području Posavine na teritoriji Bosne i Hercegovine, moguće je da je ubijena ptica porijeklom upravo iz Hrvatske. S predstavnicima LD „Fazan“ obišli smo lokaciju i utvrdili gnijezdo orla bjelorepana, koje je bilo aktivno i s dva mlada. Na gnijezdu je u tom trenutku bio prisutan i roditeljski par, odnosno, dvije odrasle ptice.

Gnijezdo se nalazi na parceli u privatnom vlasništvu na stablu bijele topole koja je na samom rubu fragmenta ostatka nekadašnje poplavne šume približno oblika pravougaonika dimenzija 90×200 m, odnosno, danas površine od oko 1,8 ha. Fragment šume se nalazi u blizini rijeke Save, a oko njega su oranice pod monokulturama, pretežno uljanom repicom, koje se intenzivno koriste i koje su ukrupnjene i u vlasništvu privatne kompanije koje se bavi mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom. Pored toga poljoprivredne površine oko gnijezda koriste se i za seleće pčelarstvo i lov. U proteklom periodu okolne površine služile su za uzgoj monokultura, ali je tijekom 90-ih godina došlo do zapuštanja i zarastanja površina. Tijekom posljednjih 20 godina fragment šume s gnijezdom zauzimao je površinu od 5 ha. U 2014./2015. godini počelo je krčenje i sječa fragmenta šume u kome se nalazi gnijezdo u cilju pretvaranja u poljoprivrednu površinu

U narednih sedam posjeta lokalitetu gniježđenja i anketiranjem lovaca zabilježeno je sljedeće: tijekom jeseni 2016. bilježene su odrasle ptice u blizini gnijezda i zabilježena je sječa drveća u fragmentu šume oko gnijezda, tijekom proljeća 2017. gnijezdo je vjerovatno bilo neaktivno, ali su se odrasle ptice pojavljivale povremeno u okolini gnijezda, tijekom zime 2018. godine nastavljeno je sa sječom i krčenjem okolnih površina, a jedna odrasla ptica je ubijena u selu Svilaj nedaleko od lokacije gnijezda. Porijeklo ptice nije poznato.

(...)

Do danas smo po pitanju zaštite gnijezda zvanično dobili odgovor od Federalnog ministarstva okoliša i turizma u kome se na naš zahtjev hitne reakcije i zaštite lokacije gnijezda navodi da je zaštita bjelorepana u Federaciji BiH predviđena kroz uspostaljanje programa Natura 2000 u Bosni i Hercegovini u nekom narednom periodu. Od ostalih institucija i pojedinaca sa teritorije Federacije BiH nismo dobivali odgovore o planiranim ili pokrenutim postupcima iz njihovih nadležnosti. iz svega navedenog moguće je zaključiti koliki je značaj ovog prvog pronađenog gnijezda bjelorepana u BiH i nephodnost njegove hitne zaštite, posebno iz razloga što je navedena lokacija planirana za sječu (usmena svjedočenja lokalnog stanovništva) i cijelo područje oko gnijezda nalazi se pod koncesijom ili u vlasništvu privatne kompanije te se poljoprivredne površine planiraju proširivati, a posebno iz razloga što je u Posavini još uvijek izražen krivolov i ubijanje ove vrste.