Organizatori su emotivnim govorima danas pokazali koliko im znači ovaj skup kojim se odaje veliko priznanje svim djelatnicima slavonskobrodske opće bolnice koji su svoje živote i obitelji podredili svom pozivu tijekom najgorih ratnih dana.
SLAVONSKI BROD - Trideset i dvije godine od Domovinskog rata, Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod i Hrvatski liječnički zbor, organizirali su Znanstveno-memorijalni skup kojemu je cilj prikazati kako je ta ustanova djelovala tijekom najgorih i najtežih ratnih godina.
Od 1991. do 1995. godine, slavonskobrodska je Opća bolnica bila najveća ratna bolnica tijekom Domovinskog rata. Kada je u pitanju kategorizacija prema velikim nesrećama, u punoj mobilizaciji (crveni stadij) Bolnica je provela pola godine, u djelomičnoj (žuti stadij) godinu dana, a u pripravnosti (zeleni stadij) čak 36 mjeseci.
- Nema puno znanstvenih skupova koji imaju ovakav odaziv. U ratnim uvjetima ljudi su se u ovoj bolnici liječili i rađali... sve zahvaljujući naporu, znanju i želji tadašnjih djelatnika. Danas su ovdje dvije vrste domaćina; istinski heroji koji su 'iznijeli' ta teška vremena te time postavili temelje ove bolnice, ali i hrvatskog društva, a drugi su mladi ljudi koji su u to vrijeme bili djeca, a sada su se javili s idejom da sav taj trud i rad obilježe. Prepoznali su da nam to treba u ovoj atmosferi nihilizma, negativizma i defetizma. Prepoznali su da imamo nešto zajedničko, sveto i dobro. Angažirali su se u slobodno vrijeme uz malu pomoć nas starijih. To nas posebno grije oko srca. Budućnost brodske bolnice uz njih je svijetla. - kazao je današnji ravnatelj Opće bolnice u Slavonskom Brodu, Josip Samardžić, potvrdivši kako je ogromno ratno iskustvo jedan od razloga današnje spremnosti Opće bolnice „Dr. J. Benčević“ da odgovori na velike krize i teške nesreće kakvih je, nažalost, bilo prethodnih godina.
Mladi organizatori nisu krili oduševljenje zbog posjećenosti i uspjeha skupa na kojemu će se tijekom današnjeg dana govoriti o ratnoj djelatnosti gotovo svih odjela, naučenim vrijednostima, pisanim i objavljenim svjedočanstvima, a svečano će biti otkrivena i spomen-ploča.
Krešimir Karlović
Foto: Ž.G.
- Priča je krenula kada sam od starijeg kolege dobio jedan originalan rad iz 1995., a čiji je autor moj pokojni otac. Uz dogovor sa sadašnjom upravom Bolnice, okupio sam svoje prijatelje i zajednički smo ovo organizirali. Treba održati sjećanje na to vrijeme. Imamo obvezu nastaviti gdje su oni stali. Mislili smo da će to biti mali skup, ali to je izraslo u nešto veliko. - kazao je Krešimir Karlović (Odjel za urologiju, SB) koji je u ratno vrijeme imao samo 13 godina.
Podrška Skupu stigla je i od čelnih ljudi Županije i Grada.
- Drago mi je da se danas održava jedan ovakav edukativno-znanstveni skup o povijesnom značaju bolnice u Slavonskom Brodu tijekom i nakon Domovinskog rata. Treba ih biti puno više. Obratimo li pozornost samo na sljedeći podatak - da je 44-ero liječnika i 33 medicinskih tehničara/sestara te 62 nemedicinska djelatnika dragovoljno pristupilo ratnim postrojbama - možemo vidjeti da je čitava bolnica bila u središtu ratnih zbivanja. Nemjerljiv je doprinos tih ljudi. Oni su se iskazali kao stručnjaci, ali i kao hrabri, odvažni i plemeniti ljudi. Hvala im na tomu! - kazao je brodsko-posavski župan Danijel Marušić.
OB JB SB
Djelatnici slavonskobrodske Opće bolnice, pristupili su dragovoljno u postrojbe 108. brigade Hrvatske vojske, 139., 157., 3. bojne 3 mtbr HV, 2. topničko-raketnog diviziona PZO, 37. inženjerijske bojne HV i Specijalne policije. Među njima je, kao liječnik, bio i slavonskobrodski gradonačelnik, Mirko Duspara.
- Grad Slavonski Brod, po svemu što je prošao u Domovinskom ratu, jedan je od najvećih gradova. Veliku ulogu u tomu imala je naša bolnica. Iz perspektive liječnika onog vremena, mogu reći da je ova bolnica dala 150 ljudi koji su bili u uniformama u raznim postrojbama, na svim ratištima u Hrvatskoj. Bila je ovo najveća ratna bolnica 1992. kad su se događala najgora ratna razaranja. To ne smijemo zaboraviti. Mlade na to treba podsjećati. Veseli da su organizatori upravo sinovi naših suboraca iz onog vremena. Kao liječnik s prve crte, mogu posvjedočiti; dečki u rovovima bili su sigurniji uz nas na terenu. Znali smo da ćemo učiniti sve da budu spašeni. Isto smo tako svi mi na terenu bili sigurni u svoje bolnice u Slavonskom Brodu i Novoj Gradišci jer smo znali da će ranjenici koje dovezemo biti dobro zbrinuti i sigurni. Radili smo u nemogućim uvjetima, u jednom je kratkom periodu od nekoliko mjeseci potrošeno 7,5 tona krvi i to najbolje opisuje što se ovdje događalo. - kazao je gradonačelnik Mirko Duspara.
Mada su danas neka druga vremena pa je i zdravstveni sustav na razini države u takvom stanju da je za nedjelju najavljen prosvjed u Zagrebu na tu temu, neporeciva je srčanost i borbenost pojedinih zdravstvenih djelatnika koje ni loši uvjeti rada ne zaustavljaju u tomu da pruže najbolju moguću zdravstvenu skrb.
- Kao država i medicinska struka trebamo biti ponosni na postignuća hrvatskog zdravstvenog sustava. Od samog je starta on podnio velike žrtve u Domovinskom ratu. S ponosom možemo reći da je to jedan od sustava koji je najspremnije dočekao ratno doba. Gotovo da nema bolnice koja nije podnijela najveći teret. Najviše su tereta, dakako, preuzele one bolnice na prvoj crti obrane. Gotovo je nemoguće izdvojiti liječnika koji nije dao svoj maksimum. To je dalo dodatnu snagu za napredak našoj medicini koja je u mnogim aspektima vrhunska na svjetskom nivou. - kazao je državni tajnik iz Ministarstva hrvatskih branitelja, Špiro Janović.
Zgrada neurologije i psihijatrije koja je dio bolničkog kompleksa u Slavonskom Brodu 2021. je godine prošla energetsku obnovu, ali je zadržala jednu „ratnu ranu“ na svojoj fasadi. Tako će zauvijek čuvati sjećanje na ta vremena - da se nikad ne zaboravi koliko su i što svome gradu dali zdravstveni djelatnici tijekom mučnih godina hrvatske povijesti.
Foto: Ž.G.
U sutrašnjoj reportaži donosimo više o tomu kako su zdravstveni djelatnici i njihovi pacijenti doživjeli i preživjeli ratne godine.
