Zbog činjenice da u ulici Brlićev put, na spoju s Košarevcem, ne postoji prometni znak ("trokut", "stop") koji bi sugerirao da se radi o sporednoj ulici, na tom spoju vrijedi pravilo desne strane.
SLAVONSKI BROD - Fakultet prometnih znanosti iz Zagreba je 2016. godine izradio dokument pod nazivom Metodologija za identifikaciju opasnih mjesta u cestovnoj prometnoj mreži, po narudžbi državne tvrtke Hrvatske ceste d.o.o. Prema ranije utvrđenoj metodologiji (od strane drugih tijela) opasnim mjestom može se nazvati raskrižje ili odsječak ceste duljine do 300 m, odnosno opasnom dionicom može se nazvati dio ceste duljine od 300 do 1000 m, uz uvjet da udovoljavaju jednom od sljedeća tri kriterija:
- ako se na kritičnoj lokaciji u prethodne 3 godine dogodilo 12 ili više prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama;
- ako je u prethodne tri godine na promatranoj lokaciji evidentirano 15 ili više prometnih nesreća, bez obzira na posljedice;
- ako su se na kritičnoj lokaciji, u prethodne 3 godine, dogodile tri ili više istovrsnih prometnih nesreća, u kojima su sudjelovale iste skupine sudionika, s istim pravcima kretanja, na istim konfliktnim površinama i dr.
Izrađivači spomenutog dokumenta, s Fakulteta prometnih znanosti, tvrde kako navedeni postojeći kriteriji utvrđivanja opasnih mjesta na mreži državnih cesta ne uzimaju u obzir ni jedan drugi podatak, osim broja prometnih nesreća. Zato stručnjaci s zagrebačkog prometnog fakulteta drže da "takav način identifikacije opasnih mjesta rezultira nerelevantnim rezultatima budući da se ne koriste metode i kriteriji koji su zasnovani na statističkom ispitivanju lokacija prometnih nesreća te nisu uzeti u obzir i drugi dostupni parametri poput prometnog opterećenja cestovnih dionica".
Prometni stručnjaci s Fakulteta prometnih znanosti zaključuju i da Republika Hrvatska trenutno ima jedan od najviše postavljenih kriterija zbog čega se identificira manji broj opasnih mjesta što može negativno utjecati na sigurnost u cestovnoj prometnoj mreži. Zato je, na temelju pozitivnih međunarodnih iskustava, izrađena nova metodologija koja je usklađena s trenutnim zakonskim regulativama, smjernicama i preporukama Europske unije.
Prethodno navedeno je samo uvod u problematiku koja se zove "identifikacija opasnih mjesta" u Republici Hrvatskoj što uključuje i prepoznavanje takvih mjesta u Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Lociranje opasnih mjesta u prometu nužno je i za kandidiranje projekata sanacije istih tih mjesta kroz sufinanciranje iz sredstava Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa RH.
Temeljem javnog poziva Ministarstva unutarnjih poslova,
objavljenog 8. veljače 2023. godine, povjerenstvo sastavljeno za provođenje Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa RH odabralo je 45 potencijalno opasnih mjesta čija sanacija će biti sufinancirana sredstvima Nacionalnog plana. Za Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju odabrana je sanacija sljedećih opasnih mjesta:
Grad Slavonski Brod (BPŽ): Povećanje sigurnosti, u prvom redu pješaka ugradnjom pješačkih prometnih tehnologija (16.335,37 eura)
Općina Bukovlje (BPŽ): Osiguranje kružnog raskrižja Ž-4213 i Ž-4202 LED markerima (9.964,16 eura)
Općina Garčin (BPŽ): Trnjani - postavljanje svjetlosno-prometne signalizacije na pješačkom prijelazu Ž-4202 (36.419,25 eura)
Grad Lipik (PSŽ): Izmještanje pješačkog prijelaza i postavljanje svjetlosno-prometne signalizacije; pozivno pješački semafor sa mjeračima brzine kretanja na županijskoj cesti ŽC 4236 u mjestu Gaj, Ulica braće Opić 9 (41.628,12 eura)
Županijska uprava za ceste (PSŽ): Sanacija raskrižja ŽC 4101 i ŽC 4116 u Vetovu; sanacija opasnih mjesta (34.828,50 eura)
Spoj dviju ulica u slavonskobrodskom naselju Brodsko Vinogorje, točnije spajanje Košarevca i Brlićevog puta, prema gore navedenim kriterijima vjerojatno se ne smatra opasnim mjestom. Naime, tamo se rijetko događaju nesreće.
Međutim, zbog činjenice da u ulici Brlićev put, na spoju s Košarevcem, ne postoji prometni znak ("trokut", "stop") koji bi sugerirao da se radi o sporednoj ulici, na tom spoju vrijedi pravilo desne strane. Prema tom pravilu, vozila koja se iz pravca sjevera kreću Košarevcem prema Brlićevom putu i kružnom toku u Vinogorskoj ulici (kod osnovne škole) moraju propuštati vozila koja bi se na Košarevac uključivala iz ulice Brlićev put.
Iako je potpisnik ovih redaka prošao puno puta Košarevcem tek je nedavno primijetio da u ulici Brlićev put, na spoju s Košarevcem, nema nikakvog prometnog znaka te da je tu potrebno primjenjivati pravilo desne strane. Iako je pravilo desne strane, u ulicama gdje je vidljivost dobra, kvalitetan način za smanjivanje brzine jer svi onda moraju biti na oprezu i ne smiju voziti "napamet" prema znakovima, u ovome slučaju je to vrlo upitno.
Iz priloženog videozapisa je vidljivo kako vozilo koje se spuštalo s Košarevca prema Brlićevom putu nije smanjilo brzinu pri spoju sa Brlićevim putem iako je potrebno ovdje primjenjivati pravilo desne strane. Srećom, iz pravca Brlićevog puta nije nailazilo vozilo prema Košarevcu pa nije prijetila opasnost od sudara.
U slučaju spoja Košarevca i Brlićevog puta, čini nam se da je zbog konfiguracije ceste u Košarevcu praktičnije i puno sigurnije da se Košarevac tretira kao glavna cesta dok bi se postavljanjem znaka ("trokut", "stop") u ulicu Brlićev put, od strane Grada Slavonskog Broda koji upravlja tim cestama, potencijalne opasnosti bile značajno smanjene.
Je li spoj ulica Brlićev put i Košarevac, u Brodskom Vinogorju, potencijalno opasno prometno mjesto?
