Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara poručio je kako je problem kvalitete zraka dugogodišnji i složen te otkrio kako su obavljena nenajavljena mjerenja čiji će rezultati otkriti više o uzrocima zagađenja.
SLAVONSKI BROD - Gradonačelnik Slavonskog Broda, Mirko Duspara u emisiji „Gradskih 60 minuta“ Radio Broda nadovezao se na prošlotjedni sastanak na kojem je sa stručnjacima raspravljao o kvaliteti zraka te je iznio svoje mišljenje o temi koja je već godinama aktualna u Slavonskom Brodu. Iako je mnogo toga već izrečeno i izneseno u javnost - jer, kako je sam rekao - „situacija je ozbiljna godinama, ne samo sada“, proteklih tjedana su vrijednosti zagađenja nešto veće - no, kaže, „one su takve svake godine - u ovo vrijeme, kada imamo grijanje i sve ostalo što imamo ovdje.“.
- Vrijednosti su značajno veće nego možda u nekim drugim dijelovima, no to je problem, rekao bih Panonske Hrvatske. Nije samo Slavonski Brod izolirani slučaj. Slavonski Brod je izoliran u tom smislu što imamo mjerne postaje i što smo u mreži mjerenja ovih vrijednosti - pa smo tu gdje jesmo. - izjavio je gradonačelnik.
Radio Brod
Dodao je kako godinama Grad ukazuje da je problem zraka u Slavonskom Brodu takav da je u „drugoj kvaliteti“, odnosno, da je zrak zagađen. Kako kaže, u svim ispitivanjima i istraživanjima je pokazano da Slavonski Brod muče mala kućna ložišta.
- Ona značajno zagađuju, ali uz to imamo i problem graničnog prijelaza - gdje često kamioni stoje u koloni, a motori rade te oni vrše svoje zagađenje. Imamo i autocestu kroz koju godišnje prođe oko 20 milijuna vozila. Imamo i dosta pozadinskog zagađenja, prekograničnog zagađenja od strane Bosne i Hercegovine - od Doboja, Tuzle i Zenice. Imamo i dosta pozadinskog/prekograničnog zagađenja čak od Poljske, Ukrajine i drugih zemalja. To sve dođe do grada Slavonskog Broda. - izjavio je gradonačelnik Mirko Duspara.
Lebdeće čestice od 2.5 mikrona (PM2.5), objašnjava gradonačelnik (nakon razgovora sa stručnjakom), mogu lebdjeti do dvije tisuće kilometara.
- Imamo problem u cijeloj Hrvatskoj. Imate dvije regije, obalu i more, koja ima dosta vjetrova - od bure i juga - imaju provjetravanje i oni nemaju problem sa zagađenjem zraka. Druga je Panonska Hrvatska, sve što je uz tok rijeke Save - gdje postoje enormna povećanja zagađenja zraka, što je registrirano na ovakav način. - objašnjava gradonačelnik u emisiji Radio Broda.
Ponavlja kako „zrak nije zagađen samo u Slavonskom Brodu“, što je istaknuo i na prošlotjednom sastanku - „već i u Slobodnici, Bebrini, Gornjoj Vrbi,...“.
- To smo vidjeli i kada je izbio požar na deponiji u Brodu (BiH). Vidjeli smo kako je vjetar išao - cijelo vrijeme na zapad, onda istok. Imali smo zagađenje do Đakova i iza. - objašnjava.
Grad je trenutno u izradi novog Akcijskog plana, dodaje, koji će definirati što je potrebno poduzeti i na koji način. Duspara je potvrdio kako je Grad ispunio većinu obveza iz svoje nadležnosti, no istaknuo je da dio problema leži na razini države.
- Jedna od stvari kojih smo se dotaknuli (na prošlotjednom sastanku) je i (pilot projekt) Poziv za izmjenu malih kućnih ložišta - za koji smo u startu rekli da neće biti dobar. Parametri nisu bili naklonjeni ljudima koji se griju na drvo - koji su mahom naši siromašniji sugrađani koji nemaju mogućnost da imaju certifikat „C“ i uređenu kuću, jer, onda bi i vjerojatno imali i centralno grijanje. - govori gradonačelnik Mirko Duspara.
Radio Brod
Potvrdio je kako je u Slavonskom Brodu na Pilot projekt Ministarstva prijavljeno oko 35 kućanstava koji su zainteresirani za određene izmjene, a vjeruje i kako se od tog broja tek nekoliko grije na sirovo drvo.
- Mi smo uputili dopis prema Ministrici (Mariji Vučković) i Fondu (za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) da se što prije sastanemo. Da vidimo na koji način možemo riješiti energetsko siromaštvo i pomoći ljudima koji su stvarno u potrebi. Obavili smo razgovor s jednom tvrtkom iz Švicarske koja ima sonde koje ubacuju u dimnjake i tako rješavaju pitanje lebdećih čestica - koje se lijepe na stijenku dimnjaka - a van izlazi čist zrak. U svakom slučaju, treba nam pomoć države, Ministarstva i Fonda zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. - objašnjava.
U nastavku emisije, Duspara je objasnio mjerljive korake Grada - točnije, izjavio je kako je Grad prošle godine podigao subvenciju za prijelaz kućanstava s krutih goriva na plin.
- U prošloj smo godini imali 258 ljudi kojima smo dali po 500 eura za priključak na plin - s tim da ih imamo još u redu - koji čekaju svoj priključak, tako da će toga biti još i više. - objasnio je i dodao da je Grad poduzeo i značajne korake o subvencioniranju instalacije solarnih priključaka na području Slavonskog Broda - gdje su pomogli u projektu instalacije na 74 obiteljske kuće.
Dodaje i kako Grad aktivno ozelenjuje Slavonski Brod te da u tom smjeru provodi više projekata, među kojima je i jedan od većih - Arboretum, koji je ovoga mjeseca dovršen.
Na riječi gradonačelnika, slušateljica Radio Broda, Marijana napisala je:
- Nije istina da su najveći zagađivači kućna ložišta, kada je zrak i ljeti katastrofa. Imaju li industrijska postrojenja filtere na ispušnim dimnjacima? Ne bi se reklo, jer se često osjeti smrad varenog željeza, paljene plastike i tko zna čega još. U sekundi zapeče grlo, a kako je tek našoj djeci koja boluju od alergija, astme - strahota.
Duspara je rekao kako se slaže sa slušateljicom u potpunosti.
- Mi smo proveli prošle godine par ispitivanja kvalitete zraka u trajanju od 10, 15, 20 dana, na nekoliko lokacija u Slavonskom Brodu u različito vrijeme - a istraživanje je bilo tajno. Ljudi su me pitali: „Zašto je tajno?“. Često se spominje Đuro Đaković. Mi smo tamo odradili ispitivanje, a podatci se obrađuju. Kada sve obradimo - onda ćemo izaći u javnost i reći što smo otkrili na pojedinim lokacijama. - izjavio je gradonačelnik i kasnije potvrdio kako se podatci mjerenja razlikuju.
Naravno, dodao je poznatu: „Mi smo svi odgovorni za naše ponašanje“ te da često čuje izraz - „kontrolirano paljenje“.
- Nema kontroliranog paljenja. Primjerice, čovjek kupi halu te u njoj pronađe 50 guma. - Kontrolirano - zapali te gume, primjerice na Bjelišu, Koloniji, Livadi… Isto tako, poslije radova, ostatak - stiropor, primjerice - to je najlakše zapaliti. Crni dim - ovo, ono… na gradilištu, to će brzo izgorjeti. Mi svi utječemo na to kakav ćemo zrak udisati. - rekao je Duspara i dodao kako se slaže da asfaltnoj bazi nije mjesto u centru.
- Ona je tamo, sada treba vidjeti način na koji je možemo modernizirati - ili je izbaciti s tog mjesta. Tovarišta šljunka, pijeska i ostalog ne trebaju biti u centru grada - i to je činjenica. To su jednako lebdeće čestice. Drvna industrija ne može odlagati pepeo i biootpad na hrpe, tisuće kubika, a poslije sve samo poravnati. Kada dođe vjetar - diže sve i te čestice isto udišemo. - objasnio je.
Zanimljivo, rekao je kako sva saznanja poput spomenutih - građani trebaju prijaviti inspekciji i Državnom inspektoratu - te upozorio da građani „ne peru ruke od toga“.
- „Sumnjam na ovoga da, primjerice, zagađuje - pa idemo vidjeti!“. No i mi svi imamo otpada. Imate primjerice žute kante - svu plastiku malo oprati i ubaciti u kantu. Nećete je baciti u prirodu ili još gore - zapaliti, jer, to što ste zapaliti - to ćete i sami udisati. Idemo se svi potruditi da damo svoj, makar mali, doprinos da smanjimo zagađenje. - zaključio je Duspara.
