Zbog nesređenog i preopterećenog pravosudnog sustava kolateralne žrtve prometnih nesreća sa smrtnim ishodom postaju i članovi obitelji žrtve.
SLAVONSKI BROD - Bolne rane onih koji su u prometnim nesrećama - isključivo tuđom krivnjom i nepažnjom - izgubili voljene osobe, zacjeljuju još teže kada se osvrnu na pravosuđe koje sporo kažnjava vozače koji su svjesno ugrozili i, samim time, uništili tuđe živote.
Slučaj tragično stradale obitelji Krstić čija su tri člana poginula 24. rujna nadomak Mostara, zbog nepromišljene jurnjave drugih vozača na cesti, potaknuo nas je da provjerimo koliko brzo takvi slučajevi dobiju svoj epilog na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu.
Saznali smo kako je tijekom 2020. godine podignuto 16 optužnica za kazneno djelo „izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“, dok je tijekom 2021. i do listopada 2022. podignuto po osam optužnica.
Tijekom 2020. godine, dovršeno je sedam, a tijekom 2021. godine tek tri postupka. U tekućoj su godini također dosad dovršena tri postupka. Četiri su predmeta, pak, ustupljena drugim sudovima.
Loše brojke, sa slavonskobrodskog Suda, pravdaju pretrpanošću.
- Sudci Kaznenog odjela ovoga suda prosječno imaju u radu između 150 i 170 predmeta. Uvažavajući navedeni broj predmeta i činjenicu da je sudac dužan prvenstveno raditi na hitnim predmetima (predmeti koji se odnose na istražni zatvor, mjere opreza i predmeti koji se odnose na kaznenopravnu zaštitu djece), kao i na tzv. starim predmetima, pa potom raditi na predmetima po redoslijedu zaprimanja, moguće je da zbog navedenih okolnosti prođe relativno duži period između zaprimanja optužnice i početka rasprave. - odgovorio je Plusportalu Ivan Ćosić, službenik za informiranje.
Obitelji žrtava nerijetko strahuju da će kazna, uslijedi li tek nakon više godina od prometne nesreće, biti preblaga, odnosno, da neće biti razmjerna učinjenom kaznenom djelu. Utječe li taj vremenski odmak na kažnjavanje, pitali smo i Općinski sud.
Željka Gavranović/PLUSportal
- Treba istaknuti da je odabir vrste i mjere kaznenopravne sankcije dio suđenja. Vrsta i mjera kaznenopravne sankcije utvrđuje se temeljem utvrđenog činjeničnog stanja u svakom pojedinom predmetu, pri čemu se sud rukovodi odredbom članka 47. stavka 1. KZ koji glasi: „Pri izboru vrste i mjere kazne, sud će, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijeniti sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu“.
Drugim riječima, puno je faktora zbog kojih sudac može biti prilično blag i prema onim vozačima koji to nimalo nisu zaslužili. Pritom je važno naglasiti svjesnost svakog vozača koji pri sjedanju za volan može (čak i bez da učini bilo što loše/pogrešno na cesti) postati ubojica. U ovom je članku riječ o onima koji tom događaju doprinesu alkoholiziranjem, nerazumno brzom vožnjom, divljanjem po cesti, činjenjem prekršaja i slično.
Psihološki aspekt takvih obiteljskih iskustava teško je komentirati, ali je neminovna nepravda koju osjećaju oni koji su ostali iza ljudi koji su - ni krivi ni dužni - život ostavili na cesti.
