SLAVONSKI BROD - Nakon stanke u radu, uzrokovane mjerama epidemije koronavirusa, u ponedjeljak, 18. svibnja, s radom ponovno kreće Reciklažno dvorište na Sjevernoj veznoj cesti. Ono u Naselju Kolonija radi već neko vrijeme. I kako doznajemo građani su, u priličnom broju, koristili njegove usluge.

- Zna biti i po više automobila u jednom trenutku, ali zbog mjera i preporuka vezanih uz epidemiju puštamo samo po tri vozila. U ova dva tjedna koliko je radilo Dvorište na Koloniji dnevno smo imali između 70 i 80 automobila. - kazao nam je Robert Rubil voditelj Reciklažnog dvorišta TD Komunalac.

Dodaje kako se vidjelo da su građani, razdoblje koje su zbog epidemije morali provesti u kućama, iskoristili za spremanje podruma, tavana, dvorišta. Većih problema i poteškoća nisu imali. Osim onih uobičajenih s kojima su se susretali i prije epidemije, a koji se odnose na nerazumijevanje pojedinaca o tome što se i na koji način može predati u reciklažna dvorišta.

- Većina građana koja dolazi predati otpad je zapravo vrlo korektna. Ako nešto i ne znaju nakon što ih upozorimo i savjetujemo, pridržavaju se uputa. No, ima jedan manji dio, možda oko 20 posto onih koji dođu i koji jednostavno ne žele poslušati niti shvatiti. Primjerice, kada donosite otpad nužno ga je sortirati, a ima onih koji to ne žele nego nam kažu da smo mi tu za to. Mi smo tu, zapravo, da ih uputimo što i kako trebaju napraviti. Dio njih ne želi shvatiti da, primjerice, fotelja ima tri vrste otpada i treba razdvojiti tekstil, drvo i metal, kod madraca s oprugama treba izvući opruge… tek onda dovesti u dvorište i odbaciti svaki dio u kontejner namijenjen za tu vrstu otpada. Onaj tko to ne želi, treba taj otpad odvesti na odlagalište, ali u pravilu dobijemo odgovor kako će ga onda radije baciti u kanal- - priča Rubil o situacijama s kojima se znaju susresti.

Ipak, napominje, kako je veći dio građana vrlo dobro upoznat s razvrstavanjem otpada te se toga i drži. Prema onome što je istaknuo, oko 40 do 50 posto Brođana koristi usluge reciklažnih dvorišta. Možda im najveći problem, ističe, stvaraju pravne osobe i obrtnici, koji nerijetko nerazvrstani otpad s mjesta na kojima su radili određene poslove ne želi razvrstati. 

- Uglavnom im je odgovor kako ga na deponiju neće odvesti jer ih to košta, a primjerice u cijenu rada ne žele ukalkulirati odvoz otpada jer ih klijenti onda odbijaju angažirati. - pojašnjava Rubil.

Ističe, kako je sasvim sigurno, da, uz nesavjesne građane pojedince, i dio njih zapravo onda stvara divlje deponije.

- Nerijetko pred vratima Reciklažnog dvorišta zateknemo wc školjke, ormare, ili televizore, koje ostave građani koji se ne raspitaju o radnom vremenu. No, vjerujte, iako je to nekorektno, i to mi je draže nego da su to izbacili na neku livadu, planinarsku stazu, u kanal ili potok - kazao je Rubil, dodajući kako su posebno ponosni na akcije koje provode sa školama, a u sklopu kojih mališani posjećuju Reciklažna dvorišta.

Ta edukacija od najranije dobi veliki je doprinos stvaranju ekološki odgovornih i savjesnih pojedinaca, koji će sutra, nadamo se, u gotovo stopostotnom broju svoj otpad odlagati na za to primjeren način, a one koji to ne čine upozoriti i prijaviti. Jer, kao što su puno pametniji od nas rekli, „Čuvajmo Zemlju i prirodu na njoj. jer ih nismo naslijedili od svojih. djedova i očeva, nego smo ih posudili od svojih potomaka!".