SLAVONSKI BROD – Izvršenjem ugovora kojeg su, na neodređeno vrijeme, potpisali TD Komunalac d.o.o. Slavonski Brod i poduzeće Z.I.T.O. d.o.o. iz Svetog Križa Začretje, slavonskobrodsko komunalno poduzeće počelo je rješavati još jedan od problema oko smanjivanja ukupne količine otpada na gradskom odlagalištu „Vijuš" - zbrinjavanje otpadnog tekstila i obuće. U konkretnom slučaju izvršenje ugovora znači postavljanje 10 od namjeravanih ukupno 50 posebnih kontejnera, svaki zapremine dvije tisuće litara, prilagođenih za prikupljanje ove vrste otpada. Značajno je napomenuti kako, sukladno potpisanom ugovoru, ovaj posao brodsku tvrtku neće koštati ništa jer poduzeće Z.I.T.O. d.o.o, u dogovoru s „Komunalcem" , na predviđene lokacije, odnosno „zelene otoke" postavlja svoje kontejnere i odvozi ih o svojem trošku prema planiranoj dinamici.

Zadovoljni ovim, direktori Komunalca, pojasnili su zašto nije odmah postavljeno više kontejnera i dotakli se problema prikupljanja i zbrinjavanja nekih drugih vrsta otpada. Pero Jelinić ističe poznati cilj, odnosno, drugačijom politikom zbrinjavanja korisnog otpada, smanjivanje ukupnog otpada za 50 posto.

- Što se samih kontejnera za otpadni tekstil i obuću tiče, Z.I.T.O. ih u ovom trenutku nije u mogućnosti više postaviti jer ih, jednostavno, trenutno, nema više. Na sličan način, za sada, „pokrili su sedam ili osam gradova i u svima će postupno i razmjerno povećavati broj kontejnera do predviđenoga – rekao je Jelinić te dodao:

- Kontejneri su metalni i tako konstruirani da sprečavaju krađu otpada, vađenje otpada iz kontejnera i razbacivanje istoga oko kontejnera.

Općenito u problematici zbrinjavanja takozvanog korisnog otpada problem predstavljaju sustavno neriješena pitanja, a o tome je Ivan Jušćak rekao:

- Preuzimanjem ili usklađivanjem zakona RH prema direktivama EU, u pojedinim segmentima, ovlašteni sakupljači otpada došli su do trenutno neriješenih i u bližoj perspektivi nerješivih problema. Recimo, prikupljanjem staroga papira, čime također smanjujemo udio ove vrste otpada u tijelu otpada na odlagalištu, i njegovom prodajom, nominalno se ostvaruje neka financijska korist no, zapravo, većina toga posla, koji moramo raditi, ekonomski je neisplativa. Ipak, kad o otpadu razmišljamo, iako i u maniri dobrog gospodara, ponekad je naglasak i efekt samo u ekološkom benefitu.

- Daleko gora situacija je s otpadom ravnog stakla… – nastavio je Jelinić – Trenutno ga u Hrvatskoj nitko u tom obliku ne otkupljuje, ne želimo ga i ne smijemo deponirati kao obični, biorazgradiv i neškodljiv otpad, a nemamo kamo s njim. Zbog toga ga privremeno „skladištimo" na deponiji u nadi kako će se naći rješenje i za taj problem, no u Hrvatskoj nema industrije ravnog stakla, a „Straža" iz Huma na Sutli bi ga preuzimala o našem trošku i prethodno obrađenog kao za proizvodnju već priređenu sirovinu što nam je posve neprihvatljivo.

U razgovoru smo se dotakli i nekih drugih posebnih vrsta otpada čije zbrinjavanje u Hrvatskoj također nije odgovarajuće riješeno, no o tome u posebnom članku.

Kontejneri su postavljeni na lokacijama: 1. Deponija Vijuš – jug (ulaz na deponiju, privremeno reciklažno dvorište); 2. Naselje Mikrorajon (zeleni otok kod zgrada); 3. Neboderi Korzo (zeleni otok između I. i II. Nebodera); 4. Tena – Slavonija 1 (ulaz s Pilareve); 5. Slavonija I., neboder 1 (na javnoj površini pred neboderom); 6. Slavonija II, parking (preko puta Konzuma); 7. Tržnica - zeleni otok kod parkirališta Komunalca; 8. „Kocke" – Hrvatski Dom (zeleni otok); 9. Naselje Lutvinka – Marsonija (zeleni otok) i MO A. Starčevića (parking iza O.Š. Bogoslava Šuleka).