SLAVONSKI BROD - Njezina Ekscelencija, Nour El Houda Marrakchi, nova veleposlanica Kraljevine Maroko koja se ove godine preselila u Zagreb kako bi za Republiku Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu obavljala svoju prvu veleposlaničku funkciju, provela je današnji dan upoznavajući Slavonski Brod, ali i Brodsko-posavsku županiju. Na samom početku njezina obilaska, na zatvorenom su je sastanku ugostili župan Danijel Marušić i predsjednik Županijske skupštine Pero Ćosić sa suradnicima, saborskim zastupnicima Markom Šimićem i Ljubicom Maksimčuk. U pratnji veleposlanice danas su bile njezine suradnice - Olgica Tolić, tajnica Hrvatsko-marokanske međuparlamentarne skupine prijateljstva i službena prevoditeljica Iva Mišković koja je uvelike olakšala komunikaciju svim sudionicima susreta.

- Sedamnaest posto gospodarskog sustava Maroka čini metalurška industrija, što se može povezati suradnjom s našim „Đurom Đakovićem". Veliki dio Maroka je i poljoprivredno orijentiran pa je to još jedna sličnost s Brodsko-posavskom županijom. Ono što je veleposlanicu iznenadilo jest informacija da u Slavonskom Brodu imamo riječnu luku te da je to dobra veza prema ostalim dijelovima Europske unije, a znamo koje koristi možemo imati od povećanja vodnog prometa. - kazao je župan Brodsko-posavske županije, Danijel Marušić.

Motivacija za današnju posjetu bilo je nastojanje povezivanja različitih hrvatskih regija s Marokom te jačanja trgovinskih, političkih i znanstvenih veza između Kraljevine i Hrvatske.

- Turizam je jedan od glavnih sektora u Maroku, tako da možemo razmjenjivati iskustva s Hrvatskom. Ne možemo reći da smo bolji od Hrvatske, ali naše iskustvo u turizmu dolazi iz mješavine kultura i tradicija. U Maroku možete iskusiti brojne aspekte tradicije i mislim da je to ono što ga čini atraktivnim. Od vas također možemo puno učiti. Trenutno privlačimo deset do jedanaest milijuna turista, a Hrvatska čak osamnaest. Naše dvije zemlje mogu poboljšati odnose koji se tiču trgovinske razmjene. Nedostatak trgovine među njama, prema mom je mišljenju, rezultat je manjka znanja o međusobnim potencijalima. Ja sam tek druga veleposlanica Maroka u Hrvatskoj, što znači da smo nedavno počeli više učiti jedni o drugima i međusobno se upoznavati. Dosad smo, primjerice, iz Hrvatske uvezli lokomotive, ali moramo gledati i šire što se trgovine tiče. - odgovorila je veleposlanica Kraljevine Maroko u Republici Hrvatskoj, Noura El Houda Marrakchi, na novinarska pitanja o mogućoj međusobnoj suradnji.

Veleposlanica se u svojim odgovorima dotaknula i migrantske krize te otkrila kako Maroko nosi svoj dio tereta u onomu što se trenutno događa u Europi. Maroko je u tom problemu itekako proaktivan te njeguje iznimno human pristup prema svim izbjeglicama.

- Vjerujemo u multikulturalnost. Ne vjerujemo u zatvaranje granica. Zalažemo se za suočavanje s izazovima i zajednički pronalazak rješenja. To je naša pozicija prema migrantima. Tranzitna smo zemlja, od 2014. godine naša su vrata otvorena migrantima. Primili smo 50 tisuća izbjeglica, od čega 45 tisuća sa supsaharskog područja i pet tisuća iz Sirije. Isto tako, surađujemo s Unijom i drugim zemljama u identifikaciji migranata. - poručila je Noura El Houda Marrakchi.

Muslimanski dio Maroka veoma je otvoren, a veleposlanica je naglasila kako islam nipošto ne smijemo izjednačavati s činovima terorizma koji su daleko od postavki bilo koje velike svjetske religije.

Zbog činjenice da je Maroko, kada je u pitanju obrazovanje, prilično usredotočen na strojarstvo i inženjerstvo, veleposlanica je danas posjetila i Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu kako bi provjerila mogućnosti suradnje visokoobrazovnih ustanova u dvjema zemljama, kao i razmjene studenata odnosno nastavnog osoblja.

- Naš Fakultet ima osamdeset zaposlenika i nešto više od tisuću studenata, od čega je polovica redovnih studenata. Strojarstvo je bitno za naš grad, kao i za Europu. Trudimo se studente obučiti za rad u programima koji će im omogućiti siguran posao na današnjem tržištu rada u Hrvatskoj ili svijetu. - kazao je prof.dr. Ivan Samardžić, dekan Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, dodavši kako su svi na Fakultetu ponosni na uspjehe svojih studenata.

- Sveučilište je važan faktor napretka regije i dobro je da je vaš Fakultet usklađen sa sredinom u kojoj obrazujete mlade. Zajedničke interese možemo pronaći u pogledu obrazovanja. U Maroku su četiri sveučilišta koja učenike obrazuju za područje strojarstva. Jedini bi problem mogla biti nastava koja se održava na francuskom jeziku. - kazala je Veleposlanica.

Obilazak Slavonskog Broda i važnih institucija nastavljen je posjetom Islamskoj zajednici gdje je održan sastanak s glavnim imamom Medžlisa Islamske zajednice u Slavonskom Brodu, Husretom efendijom Hasanovićem.

- Veleposlanica ima izvrsnu suradnju s Hrvatskom islamskom zajednicom, odnosno našim uvaženim muftijom, Azizom efendijom Hasanovićem, kao i njegovim zamjenikom Arslanijem koji je marokanski učenik. Islamska zajednica u Hrvatskoj jedna je od rijetkih u Europi koje su službeno priznate. Naime, Hrvatska je među četiri europske države koje službeno priznaju islam. To je za nas velika stvar koja ne samo da donosi satisfakciju, nego nam i olakšava ispunjavati sve što nam je zadano. Drago mi je da veleposlanica dolazi iz države gdje je islam liberalan, što je slično Hrvatskoj u kojoj su muslimani prilično otvoreni. Ovdje nemamo slučajeva ekstremizma ili sudjelovanja u ratu na Bliskom Istoku. - kazao je efendija Hasanović.

Susretu su nazočili i neki od članova slavonskobrodske Islamske zajednice koji su također dobili priliku razgovarati s Veleposlanicom i u najboljem svjetlu predstaviti grad u kojemu žive s aspekta vjernika.

- Boljeg primjera suradnje između katolika i muslimana nema od ovog slavonskobrodskog. Osim što imamo potporu Grada i Županije, upravo su nam sugrađani-katolici najviše pomogli pri uređenju prostorija u kojima se sada nalazimo. Kao muslimani u Hrvatskoj djelujemo kako bismo približili islam onima kojima je on nepoznanica. - kazao je slavonskobrodski kirurg Ferid Latić, član Islamske zajednice.

O muslimanima u Maroku mnogo je otkrila Veleposlanica koja se osvrnula i na sve rasprostranjeniju islamofobiju, ali i na, ne tako rijetke, terorističke napade u europskim središnjicama.

- Maroko se nalazi na raskršću civilizacija te je tako postao konačno odredište za brojne religije, kulture i civilizacije. Danas je to većinom muslimanska zemlja, no zbog povijesne etničke i vjerske mješavine, naša vjera je otvorena i tolerantna. Većina marokanskih žena odjevena je zapadnjački kao i ja. Posljednjih desetljeća naša zemlja radila je puno na tome da očuva mlade od radikalizacije. Čak i oni teroristi za koje se piše da dolaze iz Maroka, nisu nužno odrasli tamo, a ako to jesu, onda su odrasli u vrlo izdvojenim zajednicama. Podržavamo samo islam koji prosvjetljuje. Nažalost, mnogi teroristi iz drugih zemalja prolaze kroz Maroko na putu prema Europi. Maroko ljude nikad nije dijelio prema religijama. U Drugom svjetskom ratu, kralj Muhamed Peti nije htio izručiti Židove Njemačkoj uz riječi kako se ne radi o Židovima, nego o građanima Maroka. - otkrila je Veleposlanica mnoštvo zanimljivosti o prošlosti i sadašnjosti svoje domovine.

Domaćin posjeta i ujedno vodič današnjim gošćama u njihovu obilasku Slavonskog Broda, istaknuo je zašto je upravo Islamska zajednica odabrana kao ključna postaja današnjeg druženja.

- Smatram da je Hrvatsku najbolje upoznati obilaskom i razgovorom s ljudima. Upravo zbog toga smo danas i ovdje u Islamskoj zajednici. To je dio našeg naroda i kulture. Želim da kroz svjedočanstva i priče ponesete utiske o Slavonskom Brodu. Iz obiteljskog doma nosim misao koju sam kao mali naučio jer dolazim iz naselja u kojemu smo svi bili 'pomiješani'. Roditelji su me uvijek učili da se ni po čemu međusobno ne razlikujemo osim po riječima koje izgovaramo u molitvi, ali to je naša privatna stvar. - kazao je saborski zastupnik, Marko Šimić, govoreći o suživotu muslimana i katolika u Slavonskom Brodu.

Njezinu Ekscelenciju, Nouru El Houda Marrakchi, danas je u zgradi Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Slavonski Brod, ugostio i direktor Krešimir Rudec. Tema razgovora, dakako, bilo je gospodarstvo dviju zemalja i mogućnosti trgovine različitim proizvodima.

- Od prerađivačke je industrije u Brodsko-posavskoj županiji najznačajnija metaloprerađivačka i ona sudjeluje u ukupnom županijskom izvozu s pedeset i pet posto. To je, dakle, ono po čemu je Županija prepoznatljiva. Izvoz Županije u stalnom je rastu i veći je od uvoza. Druga djelatnost u industriji je prehrambena. Važno je naglasiti kako tu imamo proizvode koji su nositelji 'halal certifikata', a ostalo su sirovine poput pivarskog slada. Tu se nalazi najveća tvornica u Europi koja opskrbljuje pivarsku industriju u cijeloj regiji. Dobro je razvijena i drvna industrija s namještajem te kemijska industrija. Na marokansko tržište Županija može plasirati čelične konstrukcije, kotlove za spaljivanje otpada i biomase, odljevke za automobilsku industriju, prijevozna sredstva poput vagona i vozila specijalne namjene, proizvode od drveta, kemijska sredstva poput boja, lakova, premaza i nešto, ne potpuno karakteristično, a to su električne cigarete. Naša tvornica takvih cigareta sada pokriva gotovo cijelo svjetsko tržište pa se proizvodi mogu pronaći i u Australiji. - kazao je direktor Rudec.

Dan nije mogao proći bez malo kulture na slavonskobrodski način pa je Veleposlanica dobila priliku obići stalnu postavu zbirke Branka Ružića, izloženu u Galeriji umjetnina kao i trenutno otvorenu izložbu fotografija članova Fotokluba „Kadar". Bila je to prilika i za poseban doživljaj snježne Tvrđave Brod.

Prije svečanog ručka, obilazak Slavonskog Broda završen je u Srednjoj školi „Matija Antun Reljković" te susjednom i partnerskom Regionalnom centru za biotehnološka istraživanja i razvoj Brodsko-posavske županije. O tradiciji škole te smjerovima razvoja, govorila je ravnateljica, Marija Tomić.

- Radimo različite projekte. Iz jednog od njih dobili smo automobil, sušionicu voća te cisternu kapaciteta deset tisuća litara. Proizvodimo bučino ulje, brašno i uzgajamo voće i povrće. Jedna smo od prvih škola koja je u samovrednovanju bila kritički prijatelj Finske i Danske. Taj će projekt biti implementiran u Nacionalnu agenciju za stručno obrazovanje. Imamo svoje vrtove, obradive površine i plastenike u kojima učenici odrađuju praktični dio nastave. Cilj nam je s Regionalnim centrom, kojemu je djelatnost biljna proizvodnja in vitro te mikropropagacija, uspostaviti razmjenu znanja i tehnologija.- kazala je ravnateljica Tomić i iskoristila priliku da najavi novu ambiciju škole.

Naime, s obzirom na to da polovica učenike takozvane 'poljoprivredne škole' dolazi iz mjesta udaljenih od Slavonskog Broda pedeset kilometara, vodstvu škole velika je želja u starom dijelu zgrade otvoriti učenički dom u kojemu bi srednjoškolci mogli boraviti tijekom tjedna odnosno tijekom cijelog četverogodišnjeg školovanja.

Rad Regionalnog centra za biotehnološka istraživanja i razvoj predstavio je nekadašnji direktor, Marko Šimić, a gošćama je posebno zanimljiv bio dio o brzorastućem drvu imena paulovnija koje Centar sada već masovno uzgaja, najprije u zatvorenom prostoru, a potom i na obližnjem zemljištu, a u kojemu trenutno vidi svoj glavni potencijal. Direktna suradnja između Škole i Centra bila je vidljiva i u radu učenika koji su u pojedinim laboratorijima danas odrađivali stručnu praksu.

- Prije pola stoljeća puno je seljaka napustilo rubne dijelove Maroka i preselilo u gradove. Ipak, uložili smo više u poljoprivredne regije kako bismo stvorili atraktivna okruženja za mlade koji sada ostaju na selu, ne osjećajući se isključenima iz modernog života. - poručila je Veleposlanica o načinu na koji je Maroko mlade 'vezao' za poljoprivredu.

Iz Slavonskog će Broda u Veleposlanica ponijeti lijepe uspomene na ispunjen dan. U svom zagrebačkom domu, uređenom u tradicionalnom marokanskom stilu s pomno rađenim namještajem, živi s mlađim kćerima, dok suprug i dalje putuje na relaciji Hrvatska-domovina, a njihov se stariji sin trenutno školuje u Beču. Hrvatska joj se, kazala je, odmah svidjela (i) zbog sigurnosnog aspekta. Hodajući ulicama Zagreba i često posjećujući Dolac, doživjela je slobodu i opuštenost koju u mnogim zemljama svijeta nije imala priliku iskusiti. Jedinu zamjerku uspjela je pronaći u nedostatku ponude halal hrane. Brođanima je poručila neka više gledaju pozitivne stvari u svom gradu, a manje glasno ističu negativne jer uistinu 'žive život' za razliku od brojnih svojih sugrađana koji su iselili u europske zemlje u kojima se svakodnevica svodi gotovo isključivo na rad.