Nastavak depopulacije s vremenom će tražiti nove promjene izbornih jedinica, a to će političke stranke voditi k traženju novih strategija pridobivanja sve manjeg i starijeg biračkog tijela.
SLAV. BROD / POŽEGA / N. GRADIŠKA - Temelj svakih izbora je broj birača koji imaju pravo glasovanja jer o prebrojavanju njihovih glasova i strukturi biračkih preferencija, u konačnici, ovisi i izborni rezultat. Taj podatak je Ministarstvo pravosuđa i uprave prije nekoliko dana i objavilo pa će na Izborima zastupnika u Hrvatski sabor 2024. pravo glasovanja imati ukupno 3.733.398 birača (punoljetnih hrvatskih državljana), koliko ih je utvrđeno u popisu birača. U praksi se taj broj do dana održavanja izbora može promijeniti zbog navršavanja 18. rođendana ili mogućih smrti birača.
Gradovi i općine bilježe pad broja birača - u Općini Bukovlje (sa 2.196 na 2.148) do 9,0 % u Općini Velika Kopanica (sa 2.780 na 2.531). S druge strane, u Požeško-slavonskoj je pad izraženiji; od 4,0 % u Općini Jakšić (sa 3.303 na 3.172) do 10,2 % u Općini Čaglin (sa 1.869 na 1.678).
Od navedenog ukupnog broja, 3.511.098 birača ima prebivalište u Republici Hrvatskoj po općinama i gradovima, uključujući 13.507 prethodno registriranih birača, dok ih je 222.300 aktivno registrirano, tj. toliko ih je bez prebivališta u Republici Hrvatskoj. Prema tome, broj birača se od prošlih parlamentarnih izbora smanjio za 126.083 (3,3 %), no istovremeno se povećao broj birača bez prebivališta za 37.514 (20,3 %). Iako podaci o broju birača kod građana redovito bude sumnju oko njihove točnosti, posebice u usporedbi s popisnim brojem stanovnika ili brojem osiguranika, oni su službeni te se kao takvi moraju smatrati vjerodostojnima.
Kad je riječ o izbornim jedinicama, broj birača se povećao u III. (Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska), IV. (Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska), V. i VI. (jugoistočni dio Grada Zagreba i Zagrebačke te Sisačko-moslavačka) izbornoj jedinici, dok je u ostalima smanjen.
Zanimljivo da je broj birača u V. izbornoj jedinici veći za 384 (0,1 %) unatoč depopulaciji. Za usporedbu, u VII. Izbornoj jedinici (južni dio Grada Zagreba, jugozapadni dio Zagrebačke, istočni dio Primorsko-goranske i Karlovačka) je broj birača manji za 64.510 (15,7 %).
Više nema velikih odstupanja u veličinama izbornih jedinica
Iako je broj birača za sve izborne jedinice odraz demografskih procesa (većeg broja umrlih od živorođenih i odseljenih od doseljenih), glavni uzrok naglih promjena je zapravo novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kojim su promijenjene granice izbornih jedinica. Najbolje to oslikava činjenica da je na prošlim izborima razlika između IX. izborne jedinice (Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske) (414.280) i IV. izborne jedinice (317.759) bila čak 96.521 birača, zbog čega nije bila ujednačena težina glasova birača iz Dalmacije i Slavonije. Sada je ta razlika 4.911 u korist IV. Izborne jedinice, a slična odstupanja su i između svih ostalih izbornih jedinica, što znači da je za ove izbore doista postignuta odredba članka 39. koja podrazumijeva da se izborne jedinice po broju birača ne smiju razlikuju više od +-5%.
I. Majstorić
Presudila izmjena granica
Kada se analiziraju podaci za Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku, obje imaju pad broja birača za 5,3 % (sa 133.049 na 126.048 odnosno sa 63.878 na 60.469), kao i Vukovarsko-srijemska županija koja ima 6,1 % birača manje (pa sa 146.276 na 137.298). Dakle, neznatni porast broja birača u depopuliranoj V. izbornoj jedinici može se objasniti jedino dodavanjem istoj pojedinih gradova i općina iz Sisačko-moslavačke.
Što se tiče gradova i općina Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije, u svima je zabilježen pad broja birača. S jedne strane, u Brodsko-posavskoj njihov pad se kreće od 2,2 % u Općini Bukovlje (sa 2.196 na 2.148) do 9,0 % u Općini Velika Kopanica (sa 2.780 na 2.531). S druge strane, u Požeško-slavonskoj je pad izraženiji; od 4,0 % u Općini Jakšić (sa 3.303 na 3.172) do 10,2 % u Općini Čaglin (sa 1.869 na 1.678).
I. Majstorić
Na kraju preostaje zaključiti da će nastavak depopulacije s vremenom tražiti nove promjene izbornih jedinica, a to će političke stranke voditi k traženju novih strategija pridobivanja sve manjeg i starijeg biračkog tijela. Stoga, bez obzira što granice izbornih jedinica ne odgovaraju geografiji Hrvatske, dobro je da za ove izbore barem djelomično odgovaraju njezinoj demografiji.
