Uzroke slabe izlaznosti treba tražiti u neuspješnom upravljanju državom; neučinkovitom pravosuđu; korupciji, klijentelizmu i nepotizmu kao negativnim pojavama koje prate politiku; negativnoj selekciji političara; slaboj političkoj retorici; iseljavanju stanovništva iz Hrvatske te u smjeni generacije birača koji većinom nisu zainteresirani za politiku, a do čijih glasova političke stranke nisu uspjele doprijeti.
SLAVONSKI BROD / POŽEGA - Interes javnosti se u predizborno vrijeme, sasvim očekivano, najviše usmjerava na izborne kandidate, kandidacijske liste i očekivani broj mandata političkih stranaka. Puno se govori i o mogućim koalicijama, ponešto o izbornim programima, no jako malo medijskog prostora i vremena dobiva tema odaziva birača. Takvo stanje je i razumljivo s obzirom na to da su glavni akteri izbora upravo političari. Međutim, budući da novi sastavi Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske ovise i o odazivu birača, ovaj tekst je posvećen toj zapostavljenoj temi.
AP/SBplus
Moglo bi se pojednostavljeno reći kako odaziv na izbore odražava uvjerenje građana da su promjene u društvu moguće ili da nisu, odnosno govori o razini zainteresiranosti građana za politički život u zemlji. Ako je odaziv građana na izbore s vremenom sve veći, onda se može pretpostaviti da među građanima vlada optimizam i da pritom vjeruju u mogućnost povećanja društvene pravde, postizanja općeg blagostanja i provođenja reformi institucija.
Međutim, trend odaziva na parlamentarne izbore u Hrvatskoj upravo je suprotan. Na prvim višestranačkim izborima u 1990. godine odaziv je bio rekordnih 84,0 %, što je neupitni pokazatelj tadašnjeg nacionalnog zanosa i čežnje za neovisnošću. Na parlamentarnim izborima održanim 2000. godine, koji su donijeli smjenu vlasti, odaziv je bio visokih 76,5 %. Na onima održanima 2011. godine, čiji su se pobjednici okrunili kasnijim ulaskom u Europsku uniju, odaziv je bio 62,0 %. Odaziv na posljednjim parlamentarnim izborima 2020., održanima uslijed pandemije, bio je uvjerljivo najniži (46,9 %) otkad je višestranačja u Hrvatskoj. Prema tome, iako se Republika Hrvatska do danas integrirala u euroatlanske organizacije i ostvarila svoje glavne političke ciljeve izgradivši pritom međunarodni ugled, najvažniji oblik političke participacije se srozao. Uzroke toga treba tražiti u neuspješnom upravljanju državom; neučinkovitom pravosuđu; korupciji, klijentelizmu i nepotizmu kao negativnim pojavama koje prate politiku; negativnoj selekciji političara; slaboj političkoj retorici; iseljavanju stanovništva iz Hrvatske te u smjeni generacije birača koji većinom nisu zainteresirani za politiku, a do čijih glasova političke stranke nisu uspjele doprijeti.
Peta izborna jedinica neslavno poznata po slaboj izlaznosti
Budući da nije moguće izravno analizirati odaziv po dobi birača, posebno ga je zanimljivo analizirati i uspoređivati (kao i biračke preferencije) između različitih dijela Hrvatske. Iz tih podataka se vide sve razvojne, demografske, socioekonomske, političke i kulturne posebnosti hrvatskih regija. Zbog opsežnosti takve potencijalne analize za cijelu Hrvatsku, u nastavku teksta je stavljen naglasak na V. izbornu jedinicu te Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju s ciljem informiranja birača iz tog područja o njihovom odazivu na parlamentarne izbore i isticanju važnosti same političke participacije među biračima svih dobnih skupina.
Novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor donio je izmjene granica većine izbornih jedinica, tako da su u sastav V. izborne jedinice sada uključene i općine Sisačko-moslavačke županije. Drugim riječima, birači s prebivalištem u Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji su ostali u istoj izbornoj jedinici, kao i oni iz Vukovarsko-srijemske.
Baš je V. izborna jedinica posljednjih nekoliko izbora među izbornim jedinicama neslavno poznata po najnižem odazivu birača. Općenito, na posljednjim parlamentarnim izborima odaziv birača je varirao od 42,5 % u VIII. izbornoj jedinici do 51,7% u I. izbornoj jedinici, pri čemu je V. izborna jedinica imala drugi najniži odaziv - 42,9 %. Za usporedbu, 2016. je odaziv u V. izbornoj jedinici bio 51,7 % (isto) te je bio najniži zajedno s VIII. Izbornom jedinicom. Godinu prije odaziv od 59,7 % (isto) također je bio najniži ako se ne računa XII. izborna jedinica (za ranije parlamentarne izbore Državno izborno povjerenstvo u svojim izvješćima nema objavljene podatke o odazivu birača). Takvo stanje je posljedica kombinacije razočaranja birača u institucije, političare i njihove stranke te lošije perspektive u Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji nego u razvijenijim županijama.
Neke općine ipak iznad nacionalnog prosjeka
Usprkos tome, odaziv birača u polovici (14) jedinica lokalne samouprave Brodsko-posavske županije je iznadprosječan u V. izbornoj jedinici, a u tri općine je veći i od onoga na nacionalnog razini: Novoj Kapeli (48,1 %), Podcrkavlju (47,7 %) i Vrpolju (47,0 %). Takav odaziv je neusporediv s onim u općinama koje su bile na samom vrhu u Hrvatskoj (Rakovec u Zagrebačkoj - 70,14 %, Unešić u Šibensko-kninskoj - 69,62 % i Mljet na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - 69,05 %). Suprotno tome, najniži odaziv u Brodsko-posavskoj imaju općine: Slavonski Šamac (35,6 %), Gornji Bogićevci (37,5 %) i Sibinj (38,0 %).
U Požeško-slavonskoj županiji je u većini (7) jedinica lokalne samouprave odaziv birača bio iznadprosječan u V. izbornoj jedinici. S jedne strane, u njih pet je bio veći i od nacionalnoga: gradovima Pleternici (51,6 %) i Požegi (49,5), te općinama Jakšiću (47,9 %), Čaglinu (47,5 %) i Brestovcu (47,4 %). S druge strane, najniži odaziv bio je u općinama: Kaptol, Kutjevo (42,6 % u obje) i Pakrac (41,9 %), što znači da je odaziv birača u Požeško-slavonskoj bio veći (45,8 %) nego u Brodsko-posavskoj županiji (42,4 %).
Veliki dio zasluge za slab odaziv na prošlim izborima treba pripisati epidemiološkim uvjetima i ljetnom terminu, što je posebno igralo ulogu u općinama gdje je veći udio starog stanovništva. S obzirom na to čini se da će odaziv na ovogodišnjim parlamentarnim izborima ipak biti mnogo veći nego zadnji put, poglavito jer se održavaju usred radnog tjedna. Razlog više je i biračka ponuda u vidu novih generacija političara i prisutnosti raznovrsnih političkih stranaka koje se bore za naklonost neodlučnih birača u znatno neizvjesnijoj predizbornoj utrci od one 2020. Zato, birači V. izborne jedinice, izađite na izbore i sudjelujte u odlučivanju o budućnosti zemlje!
