Nevjerojatno bogata povijest vezana je za Radnički trg odnosno zgradu koja se na njemu nalazi od 1912. godine. Trg je napokon dočekao i uređenje.
SLAVONSKI BROD - U tijeku je modernizacija pješačke staze na slavonskobrodskom Radničkom trgu. Radovi obuhvaćaju duljinu od 92 metra - od Ulice dr. Andrije Štampara do Ulice Matije Antuna Reljkovića. Započeli su u lipnju, a trebali bi biti dovršeni do srpnja.
Grad SB
Ranije smo pisali o zgradi Radničkog doma zbog koje trg i nosi današnje ime. Riječ je o objektu izgrađenom 1912. dobrovoljnim prilozima.
Otad do danas dom je više puta otvaran i zatvaran ili pak pretvaran u bolnicu. U nastavku ponavljamo najvažnije povijesne crtice o njemu:
- Svečano otvorenje upriličeno je 20. listopada 1912. godine. Uz domaćine i goste, otvorenju je nazočilo i Radničko pjevačko društvo „Proleter“ iz Sarajeva, kojemu je priređen doček na željezničkom kolodvoru. Kao pozdrav, nakon izlaska iz vlaka, namjeravali su otpjevati među radnicima tada popularnu pjesmu „Zdravo da ste hrabri borci“, ali im to vlasti nisu dopustile.
- Iz malobrojnih sačuvanih podataka o događanjima u Radničkom domu prvih godina njegova postojanja, doznaje se da je Međustrukovni odbor 1914. osnovao posredovalište rada za nezaposlene pekarske radnike koje je bilo smješteno u njegovim prostorima. U veljači 1914. održana je radnička skupština na temu „Radništvo i hrvatski sabor“ te velika pokladna zabava s predstavom „Seljaci u gradu". Zabavu je organiziralo udruženo radništvo grada Broda n. S., kako bi prikupilo sredstva za osnivanje radničkog pjevačkog i prosvjetnog kluba. Pod nazivom „Sloga“, radnički pjevački i prosvjetni klub s dramskom, 15 pjevačkom i tamburaškom sekcijom osnovan je 1. travnja 1914. godine. Djelovao je u prostorima Radničkog doma koji je postao središte kulturnog stvaralaštva radništva koje se u njemu okupljalo.
Radnički dom
FAB
- Početkom Prvog svjetskog rata, dvorana u Radničkom domu rekvirirana je za bolnicu. Radnici su mogli koristiti preostale prostorije, u kojima su gotovo svake ratne godine priredbom, odnosno veselicom, obilježavali praznik rada 1. svibnja. Godine 1917. Zadruga „Socijalistički radnički dom" organizirala je zabavu, a čisti prihod darovala obiteljima mobiliziranih radnika.
- Odjel za unutrašnje poslove Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju 17. veljače 1923. zabranio je djelovanje svim strukovnim organizacijama u sastavu Mjesnog sindikalnog vijeća i naredio zatvaranje prostorija u Radničkom domu u kojima su radili Nezavisni sindikati. Naredbu je provelo Predstojništvo Gradskog redarstva odlukom od 1. ožujka, nalažući da se imaju zapečatiti sve prostorije radničkog doma.
- Radnički dom ponovno je otvoren tek u ljeto 1925., na što upućuje podatak da je u vrijeme jednomjesečnog štrajka završenog krajem kolovoza 1925. za štrajkaše „Slavonije“ i „Slaveksa“ i njihove obitelji u prostorima Doma organizirana radnička kuhinja. Budući da su sredstva koje je prikupilo Mjesno sindikalno vijeće bila nedostatna, upućen je poziv seljacima, koji su darovali potrebne količine prehrambenih namirnica. U rujnu 1925. održana je i velika radnička skupština za obranu sindikalnih organizacija. Tom prigodom velika dvorana Radničkog doma bila je dupkom puna i još k tome krcato dvorište, tako da je skupština bila posjećena najmanje s 1.500 radnika i 48 radnica.
- Od početka 1940. Predstojništvo gradske policije ukazivalo je na Radnički dom kao na komunističko središte u gradu. Upadi policije u njegove prostorije i uhićenja postali su sve češći.
- Nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i priprema za osnivanje Privremene epidemijske bolnice, Gradsko poglavarstvo je potkraj 1941. za tu svrhu ustupilo Radnički dom. Nakon radova na preuređenju zgrade, prvi su bolesnici 79 primljeni 25. ožujka 1942. godine. Radovi na adaptaciji nastavljeni su i tijekom ljeta iste godine, kako bi se omogućilo primanje bolesnika te riješilo pitanje kuhinje i opskrbe vodom. Za bolničke potrebe Radnički dom je korišten ne samo u vrijeme NDH nego i prvih poslijeratnih godina.
- Kino „Radničko sveučilište“, kasnije kino „Radnički dom“, s projekcijama filmova započelo je krajem 1957. godine. Aktivnosti u Radničkom domu bile su intenzivne što potvrđuje podatak da je tijekom siječnja i veljače 1958. godine održano 25 različitih predavanja kojima je prisustvovalo oko 2.600 građana. U istom periodu prikazano je i 16 filmova koje je gledalo oko 6.000 građana.
