Iz samo jedne rečenice koja kaže kako 'Povjerenstvo nije moglo ostvariti suradnju s dionicima zdravstvenog sustava', jasno je kako svoju zadaću u društvu nisu ispunili onda kada su pacijentima bili najpotrebniji. One koji su ih sprječavali u tomu, trebali su prijaviti.
SLAVONSKI BROD - Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata postoji u svakoj hrvatskoj županiji. Imenuje ga Županijska skupština, temeljem Zakona o zaštiti prava pacijenata. Njegova je zadaća 'ispisana' već u samom nazivu, a cilj je Povjerenstva - osim te zaštite - ostvarivanje i promicanje prava pacijenata.
Sljedeći će tjedan brodsko-posavsko Povjerenstvo županijskim vijećnicima predstaviti svoje Izvješće za proteklu godinu. Poznato je, ona nikomu nije bila jednostavna, a zdravstveni su djelatnici, uglavnom opravdano, isticani kao oni koji su teret epidemije ponijeli na svojim leđima.
O pacijentima su, pak, mediji dosta pisali, ali kršenje njihovih prava bilo je teško sankcionirati ili ispraviti jer je opravdanje za sve bio - koronavirus. Upravo u takvoj godini navedeno je Povjerenstvo trebalo biti najaktivnije i imati najviše posla.
Prelistali smo njihovo Izvješće na pet stranica kako bismo provjerili što su to konkretno radili Branka Mihić (predsjednica Povjerenstva), Ljiljana Brica (zamjenica predsjednice) te članovi Haris Kapetanović, Mihajla Miletić i Stjepan Rakitić.
Tijekom 2020. godine Povjerenstvo je održavalo sjednice, donijelo Operativni plan rada, izradilo Izvješće o radu za 2019. godinu, kao i Izvješće pučke pravobraniteljice za prethodnu godinu, distribuiralo je letke o svom radu, poticalo aktivnosti Savjeta za zdravlje BPŽ te suradnju sa ustanovama, udrugama i „raznim institucijama".
Kada je u pitanju konkretan rad sa 'strankama', Povjerenstvo tijekom 2020. godine nije zaprimilo niti jednu predstavku pacijenata, odnosno, pritužbu na povredu prava uzrokovanu poteškoćama u organizaciji i funkcioniranju zdravstvenog sustava uslijed epidemije.
Mada ne navode konkretne mjere, tvrde kako su predlagali mjere za zaštitu i promicanje prava pacijenata te su pratili primjenu propisa.
Ipak, najvažniji dio Izvješća je onaj u kojemu Povjerenstvo, zapravo, samo kaže kako ni oni nisu mogli 'normalno' djelovati tijekom koronakrize „radi sprječavanja širenja zaraze uzrokovane novim SARS-CoV-2 virusom".
- Ova je zahtjevna situacija poremetila redovne aktivnosti u svrhu promicanja prava pacijenata te Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata nije bilo u mogućnosti postupati sukladno svojem planu djelovanja. Zbog preopterećenosti zdravstvenog sustava uslijed koronavirusa, Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata nije moglo ostvariti suradnju s dionicima zdravstvenog sustava. - stoji u Izvješću.
Drugim riječima, onemogućena im je zaštita prava pacijenata, no njihovo Izvješće to spominje kao usputnu opasku, a ne kao nešto na čemu bi u cijelosti trebalo biti temeljeno.
Primjer je to još jedne od nelogičnosti sustava i bespotrebnog formiranja tijela bez ikakve stvarne svrhe i funkcije. Usvajanje njihovog godišnjeg Izvješća također će biti odrađeno jer se „to mora" i stoga što vijećnici dižu ruke, a da ih nisu niti proučili.
Napomenimo pritom kako je člankom 33. Zakona o zaštiti prava pacijenata propisan djelokrug rada Povjerenstva koje je ovlašteno raditi primjernu propisa, pratiti povrede pojedinačnih prava pacijenata, predlagati poduzimanje mjera za zaštitu i promicanje prava pacijenata, pomagati stanovnicima Brodsko-posavske županije u rješavanju problema nastalih u kontaktu sa zdravstvenom službom u postupku liječenja, obavještavati Povjerenstvo Ministarstva o težim povredama prava pacijenata,...
Dakle, Povjerenstvo ima zakonske elemente djelovanja. Činjenica da većina građana, posebice starijih, nije informirana o njihovu postojanju, ne lišava ih odgovornosti o brizi za one čija su prava narušena. Dapače, njihova je zadaća - posebice u godinama poput ovih u kojima živimo - aktivno propitivati djelovanje zdravstvenog sustava i sprječavati povredu prava pacijenata.
