DAVOR - O odlagalištu 'Baćanska' u Davoru i SBplus pisao je u više navrata. Razlog su uglavnom bili nemili događaji izbijanja požara na ovoj lokaciji, zbog čega su intervenirali vatrogasci. Dio političara tražio je sanaciju deponije inzistirajući na sanaciji s ciljem zaštite podzemnih voda i izvorišta. Županijski HSS prošle je godine poručio kako su 'u Davoru, u krugu 1,5 kilometara, vodocrpilište i deponija smeća koja ima uporabnu dozvolu za 115.000 tona, a dovezeno je 40.000 tona više od dozvoljenog', pitajući se pri tome koliko sve to šteti i zdravlju ljudi odnosno zagađenju zraka kod požara kakvi se na deponiji znaju događati.

Iz Općine su, pak, isticali, kako su takvi požari na svim deponijama uobičajeni a posljedica su neodgovornog ponašanja pojedinaca. No, isticali su k ako opasnosti za stanovništvo nema jer je deponija od Davora, Štivice i okolnih mjesta, odnosno, od prvih kuća, nasreću, udaljena tri i pol do četiri kilometra zračne linije.

I dok dio mještana tvrdi jedno, a iz Općine poručuju drugo ovih dana je objavljen poziv na uvid u Elaborat gospodarenja otpadom na odlagalištu Baćanska u Davoru. No, razlog nije nikakav novi postupak sanacije, ulaganja ili zatvaranja nego redovna zakonska procedura. Naime, nakon što dobiju dozvole za zbrinjavanje otpada odlagališta moraju, nakon izvjesnog vremena, ići u postupak provjere s ciljem usklađivanja sa zakonskim odlukama i propisima, pri čemu je potrebno ponovno ići u izradu Elaborata. U ovaj, najnoviji koji je objavljen na stranici Brodsko-posavske županije, a koji se odnosi na odlagalište Baćanska, uvid će zainteresirani moći obaviti 6. srpnja ove godine, u zgradi Projektbiroa u Slavonskom Brodu i to u vremenu od osam do deset sati.

U navedenom Elaboratu, koji je u cijelosti moguće pogledati i u prilogu članka, navodi se kako na Odlagalištu za neopasni otpad 'Baćanska' ukupna količina svih vrsta neopasnog otpada  koju je u jednom trenutku dopušteno držati na lokaciji gospodarenja otpadom iznosi oko 5.940 tona, što je bazirano na podatku o korisnom prostoru skladišta od 4.500 m3 i srednjoj vrijednosti faktora za otpad od 1,32 t/m3 . "Ovisno o vrstama otpada koje se u pojedinom trenutku budu nalazile na lokaciji, navedena dopuštena količina može varirati. Ukupni kapacitet odlagališta iznosi 110.000 m3. Preostali kapacitet odlagališta iznosi 2.500 m3." naglašeno je u Elaboratu u kojem se u dijelu koji se odnosi na prihvat otpada navodi obveza vođenja evidencije o vrsti prihvaćenog otpada.

Elaboratom su zahvaćene i stavke onečišćenja voda, tla i zraka - ono na što mještani stalno upozoravaju. "Na lokaciji gospodarenja otpadom odlagališta ''Baćanska'', odlagališna ploha izvedena je s temeljnim brtvenim slojem u skladu sa zahtjevima Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada. Oko tijela odlagališta izveden je vodonepropusni obodni nasip, obodni kanal za površinske (oborinske) vode te obodna prometnica za pristup prostoru odlagališta. Neposredno uz aktivnu odlagališnu plohu izgrađen je bazen za sakupljanje procjednih voda iz tijela odlagališta i bazen za sakupljanje oborinskih voda s prostora odlagališta. Prikupljene procjedne vode s odlagališta se iz bazena procjedne vode u zatvorenom sustavu vraćaju u tijelo odlagališta. Oborinske vode se sakupljaju u bazenu oborinskih voda s taložnicom i ispuštaju u obližnji kanal.", navedeno je u dijelu u kojem se govori o načinu izbjegavanja onečišćenja voda. Kada je u pitanju onečišćenje tla navodi se kako se oko lokacije gospodarenja otpadom nalazi dva metra visoka ograda koja onemogućuje neovlašten pristup lokaciji, a na dnevnoj bazi se, piše u Elaboratu, na odlagalištu provodi prekrivanje odloženog otpada s inertnim materijalom čime se sprječava raznošenje otpada u okoliš. Otpad koji se privremeno skladišti na lokaciji sakupljen je plastičnim vrećama i odložen u betonskim spremnicima (boksovima).

I dok su, sudeći prema elaboratu, voda i tlo zaštićeni od zagađenja sa zrakom je nešto drugačija situacija pa su predviđena dodatna ulaganja. "Odlagalište otpada se oprema sustavom pasivnog otplinjavanja putem plinskih bunara koji trebaju biti opremljeni biofiltrima u svrhu obrade odlagališnog plina biološkom razgradnjom metana u CO2, vodu i biomasu. Ukupno je predviđena ugradnja 4 - 8 plinskih bunara promjera 100 cm raspoređenih tako da svojim opsegom djelovanja obuhvate cijelu plohu odlagališta. Izvodili bi se paralelno s odlaganjem otpada. Mjerenje emisija u zrak se provodi na ispustima sustava otplinjavanja odlagališta na pokazatelje i prema dinamici propisanoj okolišnom dozvolom.", istaknuto je u Elaboratu, koji možete u cijelosti pogledati u prilogu članka. 

PDF Dokument

Elaborat_gospodarenja_otpadom.pdf