SLAVONSKI BROD - Prošlotjedni tragični događaj u Slobodnici, u kojem je život izgubila 14-godišnjakinja, na najgori mogući način podsjetio je kako neopreznost može biti kobna. Pri tome je aktualizirao i dobro poznati problem prelaska pruge na za to neoznačenim mjestima, što slavonskobrodski srednjoškolci, ali i oni stariji, gotovo u pravilu čine. 

Početkom školske godine gotovo je svakodnevan prizor nemalog broja učenika koji, umjesto da do kolodvora idu 'Đurinim mostom',  put krate prelaskom preko tračnica. Sličnu stvar rade i oni nešto stariji. Oni prelaskom tračnica u Željezničkoj ulici krate put do trgovačkih lanaca, umjesto da koriste podvožnjak u Kumičićevoj ulici. Podsjetimo, jedna od tragičnijih godina bila je 2018. Samo u prva četiri mjeseca 2018. godine život su izgubile tri osobe. Početkom siječnja, 'iza leđa' trgovačkih centara, prelazeći prugu smrtno je stradala jedna osoba na koju je naletio teretni vlak, krajem veljače 2018. godine na pruzi je život izgubio 26-godišnji brodski odbojkaš koji nailazak vlaka nije čuo zbog slušalica u ušima, dok je u travnju na pruzi u Brodu poginula još jedna osoba. Otvoren pristup pruzi i 'kraći' put - čini se - (zarezi) prevelik su 'mamac' za mnoge. Kada se tome doda i neopreznost tragedija je neizbježna.

Bukobrani nisu fizička barijera za nedozvoljeni prelazak pješaka

- Tijekom 2020. i prvih devet mjeseci 2021. godine, na području PU brodsko-posavske, evidentiran je jedan slučaj smrtnog stradavanja prilikom prelaska pruge. Radi se o nesretnom slučaju od 16. rujna 2021. g. u kojemu je smrtno stradala 14-godišnjakinja - istaknuo je policijski službenik za odnose s javnošću Policijske uprave brodsko-posavske Damir Brezić. Pa, iako su brojke danas manje nego li su bile 2018. godine, prostora za djelovanje itekako ima. Jer svaku je tragediju bolje spriječiti. „Prava je sreća da nema više nesreća, jer ovdje, od podvožnjaka u Osječkoj do Željezničkog kolodvora, ljudi i dalje svakodnevno prelaze prugu. Ne paze na to ide li vlak ili ne, mladi nose slušalice, stariji vuku vrećice, guraju bicikle i samo je pitanje trenutka kada će se opet dogoditi tragedija. - govore stanari ulica uz prugu u Slavonskom Brodu.

I oni i grad Brod svojevremeno su predlagali postavljanje bukobrana, kao fizičku barijeru koja bi onemogućila prelazak pruge. To nije ostvareno jer su Hrvatske željeznice tada, na apel Grada, odgovorile kako je "primarna svrha izgradnja zidova za zaštitu od buke upravo zaštita od buke, a ne fizička barijera za nedozvoljeni prelazak pješaka".

Pa kako onda riješiti problem nedozvoljenih i neopreznih prelazaka pruge, a kako bi se izbjegle tragedije poput onih iz 2018. ili nedavne koja je u crno zavila Slobodnicu? Tim više što iz policije kažu kako nisu provodili edukativna predavanja u osnovnim i srednjim školama zbog pandemije uzrokovane Sars CoV-2 virusom. "Po normalizaciji situacije, kao jedna od tema zasigurno će se obraditi i problematika prelaska preko željezničke pruge s ciljem ukazivanja na opasnosti koje prijete u takvim situacijama.", istaknuo je Brezić. Iz HŽ infrastrukture, kao i iz policije, apeliraju na poštivanje prometnih propisa.

"Ovim bismo putem apelirali na sve sudionike u prometu da poštuju prometne znakove i propise. HŽ Infrastruktura već više od 20 godina provodi preventivno-edukativnu akciju „Vlak je uvijek brži" na željezničko-cestovnim prijelazima te u osnovnim školama, a kako bi sve sudionike u prometu upozorila na opasnosti koje prijete prilikom neopreznoga prelaženja pruge ili boravka uz prugu. Na žalost, praksa pokazuje kako se, unatoč stalnim upozorenjima, zbog neopreza i kršenja prometnih pravila i prometne signalizacije i dalje događaju nesreće u kojima teško stradavaju djeca i odrasli.

Prije prelaska preko željezničke pruge obavezno treba stati i, uz poštivanje prometnih znakova i prometne signalizacije, prugu prijeći tek kada se uvjerite u to da ne prijeti opasnost. Ako je polubranik spušten i uključena je svjetlosna signalizacija, treba pričekati da se on podigne i da se svjetlosna signalizacija isključi, odnosno tamo gdje nema polubranika, a uključena je svjetlosna signalizacija, treba također pričekati da se ista isključi. Ako polubranika i/ili svjetlosne signalizacije na željezničko-cestovnome prijelazu nema, trebate dobro promotriti oko sebe i uvjeriti se u to da vlak ne nailazi.", na upit SBplus portala odgovorili su iz HŽ infrastrukture, pozivajući sve da prugu prelaze isključivo na za to obilježenim mjestima.

Zaustavni put vlaka iznosi i do 1500 metara

"Treba biti odgovoran i prelaziti preko pruge samo na obilježenim mjestima. Strogo je zabranjeno kretati se po kolosijeku ili po stazama neposredno uz kolosijeke, kao i bacati kamenje na vlakove koji prolaze prugom.

Opasno je po život kretati se uz prugu ili preko pruge sa slušalicama u ušima ili s mobitelom u ruci. Zbog slušalica ne čujete što se oko vas događa, a mobitel vam odvraća pozornost od potencijalne opasnosti.

Strogo je zabranjeno igrati se na pruzi i uz prugu, na mostovima kojima prolazi pruga kao i penjati se na vagone i stupove kontaktne mreže.

Valja znati kako zaustavni put vlaka iznosi i do 1500 metara, zbog čega ga strojovođa, nakon što na pruzi uoči automobil ili čovjeka, ne stigne zaustaviti na vrijeme.", apelirali su iz HŽ infrastrukture. Mladi često prugu prelaze dok su im u ušima slušalice u kojima svira glasna glazba uz koju je teško čuti vanjske upozoravajuće signale. Tim više što su, kako poručuju iz HŽ infrastrukture, vlakovi sve tiši pa se njihov dolazak ne čuje dok nisu u neposrednoj blizini.

„Djeci i mladima treba ponavljati da sami moraju paziti na svoju sigurnost."

Iako roditelji sasvim sigurno djeci ukazuju na sve opasnosti prelaska pruge, čini se trebaju to činiti i češće. No velika odgovornost je i na mladima.

„Djeci i mladima treba ponavljati da sami moraju paziti na svoju sigurnost. U zadnje vrijeme najčešće imamo slučajeve da djeca gledaju u mobitel, pišu poruke ili imaju slušalice u ušima pa ne čuju promet. Oni svoju sigurnost ne smiju prepuštati drugima'', za rtl je kazao Goran Husinec, prometni stručnjak i sudski vještak.