POŽEGA - Danas su se u Velikoj županijskoj vijećnici, na šestoj po redu sjednici, sastali vijećnici Požeško-slavonske Skupštine. Nakon što je ustanovljen kvorum od 29 vijećnika, s radom su započeli postavljajući pitanja, uglavnom namijenjena, županici Antoniji Jozić na Aktualnom satu. Nakon tenzija s prošle sjednice, narod bi rekao 'bit će bolje', no napetosti su nastavljene i danas.

'To su samo političke izjave'

Vijećnik Vladimir Milković (SDP): Prema popisu stanovništva iz 2021. godine imamo 17,45 posto manje stanovništva. Zbog čega je, po vašem mišljenju, došlo do ovakvog demografskog uništavanja županije i što ćete kao županica poduzeti da se iseljavanje ljudi zaustavi?

- Nema tu mog mišljenja. Tu postoje činjenice, a one su sljedeće; smanjeni broj stanovnika Požeško-slavonske županije dijelom proizlazi iz iseljavanja i manje rođene djece u odnosu na godine prije. Znamo da se prošle godine u Hrvatskoj, čini mi se, rodilo svega 35 tisuća djece, a sjećam se godina kada je to bilo 50 i nešto tisuća rođenja. Činjenica je da se, zbog obitelji koje su odselile, djeca rode drugdje, ali to nije isključivo vezano za iseljavanje. Promijenili su se i određeni trendovi. Što ćemo mi činiti? Činit ćemo sve ono što je bitno i važno da bi ljudi u Požeško-slavonskoj županiji radili, da bi bilo razvijeno gospodarstvo, da bismo stvarali sela, općine i gradove kao mjesta gdje građani imaju svu potrebnu infrastrukturu. Pitanje demografske obnove nije pitanje samo jednog načelnika, gradonačelnika ili župana, to je sveobuhvatna tema koja uključuje sve nas. Sad imamo tu neku nultu točku i mislim da poprilično brzo svi trebamo osvijestiti što je to što trebamo činiti da u budućnosti ne bismo svjedočili ovakvim padom broja stanovnika u narednom razdoblju. Ono što iz perspektive dužnika mogu reći da se možda najveći broj iseljavanja osjetio 2017. godine. Mislim da je tada bio najveći pik za iseljavanje. Nakon toga iseljavanje se nama zaustavilo i smatram da svatko od nas danas može posvjedočiti obiteljima koje se vraćaju. Nije sve baš tako crno. - odgovorila je županica Jozić, dodajući kako su oni samo jedan mali 'kamenčić' u tom mozaiku demografske obnove cijele Hrvatske.

Vijećnik Milković postavio je i sljedeće pitanje: Što čini županija za prihvatni smještaj prognanih iz Ukrajine?

- Što se tiče prihvata izbjeglica iz Ukrajine, u ovom trenutku mogu izvijestiti da na području Požeško-slavonske županije imamo 78 osoba koje su evidentirane u našoj županiji. Mi smo odmah po eskalaciji sukoba u Ukrajini dobili jasne upute Ravnateljstva civilne zaštite, koje je nadležno za upravljanje ovom krizom, po pitanju definiranja smještajnih kapaciteta. Kao županija, definirali smo ih na dvije lokacije - Požega i Velika - a u pripremi su još dvije u Lipiku i Pakracu. Ukupno organizirano, dakle ono što je pod sustavom, se može smjestiti oko 120 osoba. Ono drugo što se čini je da su svi gradovi i općine uputili pozive sugrađanima da se definiraju ukoliko postoje prazni objekti ili obitelji koje žele primiti izbjegle osobe. U tijeku je prikupljanje tih podataka, a ono što se dalje čini je da osobe koje se evidentiraju dobivaju iskaznicu za izbjegle osobe s kojom ostvaruju pravo boravka u Hrvatskoj do godinu dana. Po pitanju obrazovanja, u ovom trenutku, u naše škole je upisano 17 djece i to u Brestovcu, Jakšiću, Lipiku, Pleternici i Požegi, a po pitanju zdravstvene zaštite definirane su ordinacije opće medicine, stomatolozi, ginekolozi i pedijatri. Tu je i Crveni križ koji je u kontaktu s izbjeglim osobama i donose im pakete koje donose ljudi upravo za njih. Morali smo i organizirati prihvatni centar ukoliko bude potrebe za područje Požeško-slavonske županije - jedan u gradskoj dvorani Pakrac, druga je dvorana osnovne škole u Pleternici te dvorana osnovne škole u Brestovcu. - kazala je županica.

Vijećnik Milković: Regionalni koordinator razvoja Požeško-slavonske županije PANORA, osnovane odlukom ove Skupštine, prema neslužbenim saznanjima plaća vrlo visoki najam poslovnog prostora. Koliko, zaista, iznosi najam tog prostora i do kada traje?

 - Pitala bih gospodina vijećnika o kojem iznosu on 'barata'. Ako mi možete reći. - kazala je županica, na što je vijećnik odgovorio kako je riječ o neslužbenim saznanjima, prema tome ga zanima hoće li odgovor na pitanje županica dati odmah ili pisanim putem.

- Nije meni problem dati odgovor danas, ali me zanima što to neformalno kruži vani kao visok najam - tisuću kuna, 20, 100 ili 200 tisuća kuna mjesečno. Mislim, zanima me što se priča po gradu, a vi ćete mi to, nadam se, odgovoriti. - odgovorila je županica.

Vijećnik Milković: Odgovorit ću vam identično kao što ste vi meni na moje prvo pitanje, u kojemu ste rekli da je iseljavanje i manjak djece rezultat 17,45 posto manje stanovništva - to je posljedica, a niti jedan uzrok niste spomenuli. Ovo je sitnica u odnosu na sva pitanja koja ste vi sada odgovarali. Identično kao i ovo pitanje za smještaj Ukrajincima - to su samo političke izjave, niti jedan vaš konkretan odgovor nije dan.

- Što se tiče izbjeglica ja ne vidim što je tu bila politička izjava, vrlo jasne i konkretne podatke, gdje su smještajni kapaciteti, na koji način se oni mobiliziraju, što je učinjeno po pitanju upisa djece u osnovne škole, odnosno obrazovanja, po pitanju zdravstvene ljude… Ja ne znam što je tu politički. Vi mi napišite odgovor na pitanja koja postavljate pa ću ja pročitati, ako mi se sviđa ja ću ih potpisati. Što se tiče Regionalnog razvoja Požeško-slavonske županije, jer sam vidjela pitanje prije, išla sam potražiti podatak, mjesečni najam je otprilike 13 i pol tisuća kuna. Ne znam je li to u okviru ovog abnormalno velikog iznosa ili vam se to ipak čini okej. - kazala je županica na što je vijećnik kazao kako će vijećnici to procijeniti jer je riječ o dvije tisuće eura.

- Slažem se i onda očekujem kad budemo rješavali pitanje objekta, izgradnje ili bilo koje drugo pitanje vezano za smještaj djelatnika Regionalnog razvoja, od vas očekujem da prvi dignete ruku za prijedlog koji ću dati. - dodala je županica.

Četvrto pitanje također je postavio vijećnik Milković pisanim putem: Iz medija se u javnosti saznalo da studenti stipendisti Požeško-slavonske županije nisu dobili niti jednu financijsku potporu. Je li to točno i zbog čega je došlo do kašnjenja obzirom da su općine i gradovi u županiji realizirali isplatu studentima.

- Nije došlo do kašnjenja. Sve ovisi kako stvari gledate. Raspisan natječaj, rang lista posložena, ugovori potpisani, prva isplata stipendija je isplaćena mjesec dana prije u odnosu na prijašnje godine i na način malo drugačiji nego što je to bilo do sada. Ja sam se poprilično dobro upoznala s temom, ne znam znate li, ali stipendisti Požeško-slavonske županije sklapali su ugovore u kojima su imali pravo na isplatu stipendija u deset anuiteta počevši s 1. ožujkom u akademskoj godini. Dakle, dva mjeseca prije završetka akademske godine i isplaćivalo ih se cijelo vrijeme - deset mjeseci, zaključno s prosincem. Po meni to su naopako postavljene stvari koje smo mi okrenuli na način kako ja mislim da je uredu, a to je da stipendisti ostvaruju pravo na isplatu stipendija s početkom akademske godine, a to je listopad i završava u srpnju kada završe ljetni ispitni rokovi. Stipendije su isplaćene mjesec dana ranije nego inače i sa svim zaostatcima od desetog mjeseca 2021. godine i u ožujku 2022. nastavljamo onako kako bi to trebalo biti. Morali smo raditi anekse ugovora i sa starim studentima jer je u starim ugovorima stajalo da imaju pravo od 1. ožujka do prosinca. Što znači da će studenti koji u listopadu dostave potvrdu da su upisani na višu godinu redovnog studija, odmah tada ostvaruju pravo i nastavljaju primati svoju stipendiju, a ovaj natječaj koji treba ići za nove stipendiste će biti ranije nego što je bio za ovu akademsku godinu. No nismo kasnili u odnosu na prije i mislim da su neke stvari ispravljene. Mediji to malo drugačije prezentiraju. Malo okrenu priču na drugi način, a kada date obrazloženje oni ga ne objave nego se drže i dalje onog prvog članka. - odgovorila je županica.

Vijest nisu primili s oduševljenjem

Vijećnik Zoran Krejči (SDP): Kako smo informirani doći će do toga da će Tekija pripojiti Vode Lipik i moram vam reći, kao građanin Pakraca, ta vijest nije primljena s oduševljenjem. Primijetili smo da se u Hrvatskoj pojedini gradonačelnici i načelnici protive tom sistemu i da će  probati potražiti mogućnost da vodovodni sustav ostane ovakav kakav je. Zanima me jesu li gradonačelnici Lipika i Pakraca pričali o toj temi s vama, kako je mišljenje s obzirom da znate situaciju s vodoopskrbom u našoj županiji?

- Ovom uredbom je u Hrvatskoj definirano 27, čini mi se, vodouslužnih područja. Požeško-slavonska županija je zapravo imala najmanji izazov vezano u formiranju vodouslužnog područja iz razloga što smo mi ovdje imali samo dva isporučitelja vodne usluge. U nekim drugim županijama daleko je složenija situacija. Prvotna varijanta je bila da se Vode Lipik pripoje dobrim djelom Bjelovarskoj županiji. Ovdje se dogodila jedna prirodna stvar, odnosno formira se vodouslužno područje na području jedne županije te da nemamo situacije da nam isporučitelj bude iz susjedne županije. Mislim da je ovo dobro rješenje. Ispravila bih vas, nitko nikome ništa ne uzima nego se imovina Vode Lipik pripaja s tvrtkom Tekija Požega u vlasničkim udjelima. - odgovorila je županica Jozić.

Nakon postavljenih pitanja te odgovora županice, Aktualni sat je završen te su vijećnici raspravljali o 11. točaka Dnevnog reda koje je moguće pronaći OVDJE.