SLAVONSKI BROD - Kada su u pitanju lebdeće čestice i ozon građani Slavonskog Broda i dalje udišu zrak druge kategorije, s tim da su vrijednosti onečišćenja, u razdoblju u kojem Rafinerija službeno ne radi, za 15 do 20 posto manje nego li u razdoblju rada prije eksplozije do koje je došlo u njihovom postrojenju. Informacija je to koja se ove srijede mogla čuti na tematskoj sjednici Županijske Skupštine Brodsko-posavske županije, a kojoj su nazočili i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša te Državnog hidrometeorološkog zavoda. 

Koncentracije lebdećih čestica, složili su se i Mario Stipetić načelnik Sektora za zaštitu zraka, tla i mora pri Ministarstvu kao i Damjana Ćurkov iz DHMZ-a, najizraženije su u zimskom razdoblju kada je sezona grijanja i kada se, više nego li za lijepog vremena, kao prijevozno sredstvo koriste automobili. Kako je i izvješće Zavoda za javno zdravstvo pokazalo da se ne može povući izravna i isključiva veza oboljenja građana Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije s radom Rafinerije i zagađenjem koje je ona uzrokovala, još jednom je apostrofirana potreba da se i na tlu Hrvatske, učini što se učiniti mora i može kako bi Brođani dobili ono što im Ustav, kao i svim drugim građanima Hrvatske, jamči - a to je pravo na čist zrak.

- To je nešto što Brođanima i žiteljima okolnih općina, koje također osjećaju posljedice zagađenja zraka, treba osigurati država. Grad, kojeg se često proziva da ništa ne čini, od 2008. je poslao 400 dopisa na razne adrese u državnom vrhu ukazujući na probleme, tražeći pomoć i nudeći rješenja. Molili smo i svrstavanje grada u posebnu kategoriju u kojoj bi država s 85 posto i više sufinancirala energetsku obnovu obiteljskih kuća i plinofikaciju, tražili izmještanje graničnog prijelaza i naplatnih kućica na autocesti kojom prolazi 17,5 milijuna vozila godišnje. Ništa nije učinjeno - istaknuo je gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara, inače vijećnik Županijske skupštine, na čijoj je današnjoj sjednici još jednom istaknuo kako će plinofikacija Rafinerije problem zagađenja zraka riješiti tek djelomično. Prozvao je ovom prilikom i Povjerenstvo, na čijem se čelu nalazi Brođanin Igor Čižmek, a koje se na ovu temu nije sastalo, kako tvrdi Duspara, zadnje dvije godine. 

- Počistiti treba i u svom dvorištu. Izmještanje graničnog prijelaza i autoceste možda jesu skupi projekti, ali treba vidjeti koliko vrijede u odnosu na ljudske živote. Tu su i projekti značajnijeg sufinanciranja plinofikacije i energetske obnove kućanstava. To su stvari na koje mi možemo djelovati i zato treba napraviti akcijski plan političkog djelovanja prema Vladi kako bi se ova pitanja riješila. Jasno je kako su to projekti za koje treba novaca, ali njihovo rješavanje pitanje je političke volje - naglasio je Goran Knežević (SDP).

HDZ-ov Berislav Balen složio se kako bi projekt sufinanciranja građana mogao utjecati na čišći zrak. - Treba pokušati nešto riješiti jer, kako smo čuli, najveće zagađenje, ipak izazivaju lebdeće čestice. Stoga treba potaknuti povećanje subvencija za građane kada je u pitanju energetska obnova - kazao je Balen (HDZ).

I ako je netko pomislio kako su se vladajući i oporba barem jednom složili oko pitanja oko kojeg bi trebali imati zajednički i jasno artikuliran stav, 'vi za vi' onih kojima polažu račune - a to su građani Slavonskog Broda i okolnih mjesta - prevarili ste se. Priča je malo po malo završila na akcidentu curenja nafte u Slobodnici i zagađenju vode. Krenule su optužbe, međusobna prepucavanja, prepirke, u kojima su najglasniji bili vijećnici Duspara (DM-NL) i Martin Miloloža (HKS), koje je smirivao predsjednik Skupštine Pero Ćosić (HDZ). Ne ulazeći u to tko je u pravu, a tko u krivu u priči, za koju je možda ponajviše kriva činjenica da državne službe nikada nisu utvrdile tko je, kada, gdje, kako i zašto zatrovao vodu?, možemo tek primijetiti da su vijećnici još jedan puta pokazali razinu komunikacije neprimjerenu mjestu i položaju na kojem se nalaze. Upadanje u riječ, upiranje rukama, nadglasavanje... način je komunikacije koju si, zbog funkcija koje obnašaju i činjenice da su javne osobe, ne bi smjeli dozvoliti niti na ulici, a kamoli u Županijskoj vijećnici.

Ma što mislili o radu i rezultatima rada gostiju koji su nazočili ovoj sjednici, i zbog njih je, pristojnosti trebalo biti. Da im nije ugodno bilo svjedoče i riječi Maria Stipetića koji je, nakon takve rasprave, izašao za govornicu i pomalo zbunjeno i stidljivo istaknuo "nemam baš puno prilike nazočiti Županijskim skupštinama, ali vjerojatno je ovo dio predizbornog folklora.".

Nažalost, nije bio u pravu. Nije ovo nikakav folklor. Niti sporadična pojava. Ovo je, nažalost, više pravilo ponašanja između vijećnika vlasti i oporbe, bez obzira radilo se o Brodsko-posavskoj županiji, ili gradovima Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški.