SLAVONSKI BROD - Ministarstvo državne imovine objavilo je u ponedjeljak, 18. ožujka 2019., informaciju kako je na natječaj za prodaju građevinskog zemljišta (85 hektara) u Slavonskom Brodu pristigla jedna ponuda u iznosu od 36,6 milijuna kuna. Radi se o prodaji zemljišta (k.o. Brodski Varoš) u vlasništvu Republike Hrvatske koje je Grad Slavonski Brod prostornim planom 2015. godine definirao kao Gospodarsko proizvodnu-poslovnu zonu Zapad. Ta poduzetnička zona je, temeljem svoga  atraktivnog položaja i veličine, formirana zbog privlačenja investicija u industrijsku proizvodnju i stvaranja novih radnih mjesta na području grada Slavonskog Broda.

Prošli tjedan napisali smo kako od 1993. godine Vlada RH nije Gradu Slavonskom Brodu darovala ni jedan kvadratni metar zemljišta, a u ovome članku donosimo što je Grad Slavonski Brod sve poduzeo vezano za darovanje predmetne nekretnine Gradu.

Poslali smo upit gradskoj upravi kako bi saznali što je Grad Slavonski Brod napravio kako bi od Vlade RH dobio državno zemljište od 85 ha na dar. Je li podnesen službeni zahtjev Vladi za darivanjem zemljišta? Ako jeste kakav je bio odgovor Vlade ili nadležnih tijela (DUUDI, Ministarstvo državne imovine…)?

Grad je još u 2015. godini Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (današnje Ministarstvo državne imovine) uputio zahtjev za darovanjem državnog zemljišta od 85h (Zona Zapad) temeljem Zakona o unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture.

- Od 2011. godine Grad Slavonski Brod obraćao se nadležnim institucijama (Hrvatski fond za privatizaciju, Agencija za upravljanje državnom imovinom, Ministarstvo poljoprivrede) sa zahtjevom za zamjenom zemljišta kao naknadom za oduzete nekretnine na području Luke Brod, kojim smo predlagali da kao zamjenska zemljišta Grad dobije nekretnine na području Zone Zapad, a koje bi Grad stavio u funkciju gospodarskog napretka i razvoja Grada. Kako nismo uspjeli dobiti navedene čestice kao zamjenska zemljišta, Grad je još u 2015. godini Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (današnje Ministarstvo državne imovine) uputio zahtjev za darovanjem državnog zemljišta od 85h (Zona Zapad) temeljem Zakona o unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture. Napominjemo da je zahtjev uredno dostavljen, odnosno da je sa zahtjevom upućena i sva potrebna dokumentacija. Grad se u nekoliko navrata obraćao imenovanima sa požurnicama, molbama, kao i sa održanim sastancima na navedenu temu, međutim nikada nismo zaprimili nikakav odgovor, a predmetna zemljišta su Odlukom Vlade stavljena u prodaju u veljači ove godine, stoji u odgovoru Grada na upit SBplus-a.

Zanimalo nas je ima li, prema saznanjima Grada, ikakvih zakonskih zapreka da Vlada RH daruje zemljište od 85 ha Gradu?

- Sukladno Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture ispunjeni su svi uvjeti za darovanje zemljišta Gradu, odnosno ne postoje zakonske zapreke. Grad se u nekoliko navrata obraćao Republici Hrvatskoj sa zamolbom za darovanjem navedenog zemljišta (a ranije i sa zamolbom za zamjenu za zemljišta na području Luke Brod), međutim do današnjeg dana nismo zaprimili nikakav odgovor, odgovorili su nam iz gradske uprave.

Prema Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture  poduzetničke zone su infrastrukturno opremljena područja definirana prostornim planovima, namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetničkih, odnosno gospodarskih aktivnosti. Osnovna karakteristika poduzetničkih zona je zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora od strane poduzetnika kojima se poslovanjem unutar poduzetničke zone omogućuje racionalizacija poslovanja i korištenje raspoloživih resursa zone zajedno s ostalim korisnicima.

Darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za izgradnju nove poduzetničke zone opravdano je samo kada ukupni iznos aktivirane raspoložive površine svih poduzetničkih zona unutar prostora jedinice lokalne samouprave koja podnosi zahtjev za darovanje zemljišta iznosi više od 50 % ukupno raspoložive površine svih poduzetničkih zona u prostoru te jedinice lokalne samouprave, izraženo u hektarima površine poduzetničke zone.

"Grad se u nekoliko navrata obraćao Republici Hrvatskoj sa zamolbom za darovanjem navedenog zemljišta, međutim do današnjeg dana nismo zaprimili nikakav odgovor."

Prema istom Zakonu, aktivna površina poduzetničke zone uključuje one zemljišne parcele koje su u vlasništvu poduzetnika i na kojima je poduzetnik započeo građevinske i/ili poduzetničke aktivnosti ili na njima obavlja poduzetničku aktivnost unutar poduzetničke zone. Aktivna površina poduzetničke zone uključuje i one zemljišne parcele koje nisu u vlasništvu poduzetnika, ali je poduzetnik na njima započeo građevinske i/ili poduzetničke aktivnosti, temeljem druge pravne osnove (ugovor o zakupu, osnovano pravo građenja itd.).

S obzirom da u Slavonskom Brodu danas postoje tri formirane poduzetničke ili gospodarske zone pokušali smo provjeriti kakva je zauzetost tih zona tj. ispunjava li Grad Slavonski Brod uvjet za darovanje zemljišta od strane Republike Hrvatske.

INDUSTRIJSKA ZONA ĐURO ĐAKOVIĆ (Veličina: Oko 1.000.000 m2) Industrijska zona Đuro Đaković vuče tradiciju još od 1921. godine kada je na istome mjestu osnovana Tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Brod na Savi. S vremenom je ta tvornica prerasla u giganta pod nazivom Đuro Đaković koji je sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća u Slavonskom Brodu zapošljavao više od 14.000 ljudi. Danas je u toj zoni, u 70-ak poduzeća, zaposleno oko 5.000 ljudi, što čini zonu Đuro Đaković ponajvećom industrijskom  zonom u Hrvatskoj, o čemu je SBplus ranije pisao. Popunjenost zone je oko 80 posto.

GOSPODARSKA ZONA BJELIŠ-ZAPAD (Veličina: 282.000 m2) Industrijska zona Bjeliš izgrađena je na gradskim zemljištima koja se nalaze na arheološkom području te je prije raspolaganja istima bilo potrebno izvršiti istražne radove. Radovi su izvršeni na sjevernom dijelu zone (sjeverno od ceste) te jednim dijelom i na južnoj strani. Upravo jedno od zemljišta u zoni biti će namijenjeno za izgradnju Poduzetničkog inkubatora, a čija izgradnja će se financirati iz aktivnosti ITU mehanizma, a koje se provodi iz tri različita europska fonda – Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda, a u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija" 2014.-2020. te Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali" 2014.-2020. Oko 30 posto zemljišta u zoni je spremno za prodaju jer su završeni istražni radovi, međutim niti jedna parcela još nije aktivirana. 

ZONA MALOG GOSPODARSTVA KOLONIJA  (Veličina: 33.800 m2) Zona malog gospodarstva Kolonija izgrađena je na zemljištima ukupne površine 32.764 m2  koja je Grad Slavonski brod 2005. godine kupio od Đuro Đaković Holdinga d.d. Već na prvom javnom natječaju Zona je popunjena, međutim određeni poduzetnici zbog poslovnih problema nisu uspjeli izvršiti svoje ugovorne obveze. Grad nije dopustio da zemljišta propadnu nego se ugovornim odredbama osigurao da mu ista budu vraćena, što je i učinjeno te je njima nastavio raspolagati, odnosno u Zonu su ušli novi poduzetnici. Navedena zemljišta poduzetnicima su prodavana pod određenim uvjetima po kojima su imali dužnost izgradnje poslovnog objekta i zaposlenja određenog broja ljudi. Također, jedna od olakšica poduzetnicima je i mogućnost oslobađanja obveze plaćanja komunalnog doprinosa, a sve sukladno visini investicije.  Od ukupno njih dvanaest, danas je u zoni slobodno samo dvije građevinske parcele za prodaju. Popunjenost zone je oko 80 posto.

Industrijska zona Bjeliš nijje prostornim planom Grada Slavonskog Broda definirana kao zasebna urbanistička cjelina pa nju nećemo uzimati u obzir kod izračuna popunjenosti zona na području Slavonskog Broda. Samo za informaciju konstatiramo da je danas na tome području (na adresi Lučka ulica i Industrijska zona) smješteno desetak tvrtki. Najveće među njima su Vindon d.o.o. (338 zaposlenika), Hlad d.o.o. (43 zaposlenika) i Felix regulacija d.o.o. (30 zaposlenika). Podaci o zaposlenima su iz 2018. godine. Popunjenost zone je oko 80 posto.

Ako tumačimo odredbe Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture na način da računamo površine svih poduzetničkih zona na prostoru grada Slavonskog Broda, uključujući Industrijsku zonu Đuro Đaković, onda je ukupni iznos aktivirane raspoložive površine svih poduzetničkih zona unutar Slavonskog Broda veći od 50 % ukupno raspoložive površine svih poduzetničkih zona, koje broje preko 1,3 milijuna m2.

Ako je aktiviranost raspoložive površine zona u Slavonskom Brodu veća od 50 posto ukupne površine poduzetničkih zona na području grada Slavonskog Broda, onda je Grad doista ispunjavao sve uvjete kako bi mu država darovala 85 hektara zemljišta u k.o. Brodski Varoš za aktiviranja Gospodarske zone Zapad.

U Industrijski park Nova Gradiška od 2004. do 2013. godine uloženo 48.458.000 kn, od čega je Republika Hrvatska uložila 31.082.333 kn. a Grad Nova Gradiška 15.666.056 KN i Županija 1.710.000 kn. 

Usporedbe radi, 2003. godine Grad Nova Gradiška osnovao je poduzetničku zona Industrijski park Nova Gradiška u kojoj danas boravi 16 tvrtki sa 408 zaposlenih. Industrijski park je nastao zahvaljujući  darovanom zemljištu, veličine 80 hektara, od strane Republike Hrvatske. U izvješću o obavljenoj državnoj reviziji osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Brodsko-posavske županije iz 2014. godine naveden je podatak kako je u Industrijski park Nova Gradiška od 2004. do 2013. godine uloženo 48.458.000 kn, od čega je Republika Hrvatska uložila 31.082.333 kn, Grad Nova Gradiška 15.666.056 kn i Županija 1.710.000 kn. 

Istovremeno je u dvije zone u vlasništvu Grada Slavonskog Broda (Kolonija i Bjeliš) uloženo 9.389.000 kn, od čega je Grad uložio 5.500.000 kn, a RH 3.800.000 kn.

Unatoč vrlo pozitivnoj činjenici kako je na jednoj "velikoj livadi" u blizini auotoceste A3, u Novoj Gradiški, zadnjih 15-ak godina, niknulo desetak gospodarskih objekata u kojima se zaposlilo više od 400 ljudi, što itekako doprinosi gospodarskom razvoju Nove Gradiške i okolice, ne treba zanemariti činjenici kako je u Slavonskom Brodu samo u 3 tvrtke u Industrijskoj zoni Bjeliš zaposleno više ljudi nego u cijelom Industrijskom parku Nova Gradiška. O više od 5.000 zaposlenih u Industrijskoj zoni Đuro Đaković nećemo ni govoriti.

Što se tiče motiviranosti investitora za ulaganja u Slavonski Brod nije zanemariva činjenica kako je indeks razvijenosti Nove Gradiške 99,403 (IV. skupina), Slavonskog Broda 102,673 (VI. skupina), a primjerice Gornje Vrbe 97,445 (III. skupina). Naime, Nova Gradiška pripada u IV. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave, a Slavonski Brod je u VI. skupini jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave i tvrtke na području koje je manje razvijeno imaju veći udio sufinanciranja svojih projekata.

Naravno da je Nova Gradiška, sa svojih 14.000 stanovnika, četiri puta manji grad od Slavonskog Broda, ali nije dobro podcjenjivati značaj poduzetnika u Slavonskom Brodu koji su pokretač razvoja cijele Brodsko-posavske županije. Gospodarski razvoj županije bi bio još povoljniji da je država Gradu Slavonskom Brodu, kao Gradu Novoj Gradiški, ranije poklonila zemljište od 85 hektara za potrebe formirane Gospodarske zone Zapad.

Na kraju, zemljište država nije darovala Slavonskom Brodu već ga je odlučila prodati i ako kupac uplati iznos od 36.600.000 kuna moći će s njim raspolagati. U konačnici ta prodaja ne mora biti loša za Brod i za njegov gospodarski napredak, ali samo pod pretpostavkom da će navedeno zemljište biti ubrzo stavljeno u funkciju izgradnje proizvodno-poslovnih kapaciteta koji će generirati veće zapošljavanje, a ne u funkciju mešetarenja i kreditnih opterećenja nekretnina u Slavonskom Brodu za poslove u drugim dijelovima Hrvatske ili svijeta.