Nakon tolike političke rasprave trebamo li Dan državnosti obilježavati na ovaj ili onaj datum, brodsko-posavski, ali i drugi dužnosnici na području Republike Hrvatske, uporno vijence polažu i svijeće pale dan ranije, a ne na 30. svibnja koji proglašavaju iznimno bitnim i ključnim. Posebice tako postupaju onda kad taj datum 'padne' na dan vikenda.
SLAVONSKI BROD - (Još) nije Dan državnosti, ali brodsko-posavski lokalni dužnosnici i političari te predstavnici braniteljskih udruga u Slavonskom su Brodu jutros položili vijence i zapalili svijeće. Odradili su ponovno tu dužnost dan ranije, no - kažu - sutrašnji im datum puno znači.
Ž.G.
Podsjetimo, od 2020. godine Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja kao državni praznik i neradni dan, dok su Dan neovisnosti (25. lipnja) i Dan Hrvatskog sabora (8. listopada) proglašeni spomendanima novim Zakonom Vlade Andreja Plenkovića iz 2019. godine.
Ž.G.
- Polaganjem vijenaca pokazujemo zahvalnost svima koji su sudjelovali u borbi za slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Prilika je danas za čestitati Dan državnosti svim građanima Republike Hrvatske i podsjetiti koliko je važno da je Dan državnosti vraćen na 30. svibnja upravo zbog mladih i djece koja dolaze. Brzo bi se zaboravilo stradanje države u Domovinskom ratu. Netko kaže: „Imat će još jedan slobodni, neradni dan...“, ali djeca moraju osjetiti tu posebnost, svečanost i veličinu tog dana kad obilježavamo Dan državnosti. - kazao je brodsko-posavski dožupan
Marko Šimić.
Ove godine taj je Dan „pao na subotu“ pa smo taj osjećaj posebnosti i veličine morali odraditi dan ranije, 29. svibnja.
Ž.G.
Ž.G.
Vijenci su danas položeni na tri mjesta u Slavonskom Brodu - kod središnjeg križa na Gradskom groblju, kod spomenika hrvatskim braniteljima na Trgu Stjepana Miletića te ispred kipa prvog hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana u centru grada.
No, daleko bitnija od polaganja vijenaca na ovaj ili onaj datum, braniteljima je danas adekvatna skrb o toj ranjivoj populaciji oštećenog i fizičkog i mentalnog zdravlja.
Ž.G.
- Egzistencijalna pitanja hrvatskih ratnih vojnih invalida uglavnom su riješena. Ostao je veći problem koji će biti posebice vidljiv tijekom narednih pet-šest godina kad će branitelji godišta od ’65. do ’72. (generacije koje su dale najveći postotak branitelja) ući u godine kad zdravstveni problemi postaju sve veći, a posljedice rata se sve više osjećaju. Zato je itekako bitna izgradnja veteranskih centara, a posebice braniteljskih centara koji su jedna novina jer podrazumijevaju cjelodnevno zbrinjavanje onih koji se ne mogu brinuti za sebe, a ostali su sami. - kazao je branitelj
Štefan Paun, predsjednik županijske HVIDR-e.
Ž.G.
