Ministarstvo planira uvesti mobilne laboratorije za mjerenje kvalitete zraka tijekom kriznih situacija, čime će se omogućiti brža reakcija i točnije praćenje zagađenja. Ovi mobilni laboratoriji, kako je predloženo, trebali bi biti financirani od strane lokalnih samouprava.
SLAVONSKI BROD - Kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i drugim područjima s visokom razinom zagađenja ponovno je dospjela na dnevni red Hrvatskog sabora tijekom rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti zraka. Brojni zastupnici su istaknuli grad Slavonski Brod kao najkritičniji primjer, a zastupnica Ivana Ribarić Majanović upozorila je kako je ovaj grad nositelj neslavne titule najzagađenijeg u Europskoj uniji piše Glas Slavonije.
Prema podatcima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, u Hrvatskoj postoji ukupno 17 takozvanih „crnih točaka“ kada je riječ o kvaliteti zraka, dok ih je ranijih godina bilo devet, što upućuje na širenje problema zagađenja. Državni tajnik Ministarstva, Željko Vuković, tijekom rasprave je istaknuo da Ministarstvo intenzivno radi na izradi i provedbi akcijskih planova, za što su osigurana sredstva, te da građani uskoro mogu očekivati konkretne rezultate. Vuković je naglasio kako je Ministarstvo u stalnom kontaktu s Državnim inspektoratom, koji redovito provodi nadzore, a sada će dobiti i dodatne ovlasti za još učinkovitije djelovanje.
Problem Slavonskog Broda dodatno komplicira njegov geografski položaj, zbog čega je izložen onečišćenju koje dolazi iz Bosne i Hercegovine. Vuković je istaknuo da je procijenjeno da oko 30 posto zagađenja u Slavonskom Brodu dolazi upravo iz susjedne države. Kako bi se pitanje moglo bolje adresirati, Vuković je najavio pokretanje inicijative za sastankom s vlastima Bosne i Hercegovine kako bi se pronašla zajednička rješenja za smanjenje graničnog onečišćenja.
Mjerenja kvalitete zraka u Slavonskom Brodu provode se na dvije stalne mjerne postaje, a Vuković napominje da su podaci pokazali znatno smanjenje onečišćenja od kada je ugašena rafinerija nafte koja je bila jedan od glavnih uzročnika zagađenja. No, kako je nedavno pisao PlusPortal, podatci su i dalje zastrašujući, a trenutna razina zagađenja i dalje prelazi standarde, što zahtijeva hitne dodatne mjere.
Ministarstvo planira uvesti mobilne laboratorije za mjerenje kvalitete zraka tijekom kriznih situacija, čime će se omogućiti brža reakcija i točnije praćenje zagađenja. Ovi mobilni laboratoriji, kako je predloženo, trebali bi biti financirani od strane lokalnih samouprava. Zastupnik Ivica Baksa (NPS) upozorio je da bi za mnoge lokalne jedinice ti troškovi mogli predstavljati ozbiljan proračunski teret te je upitao hoće li se osigurati dodatna sredstva iz državnog proračuna ili fondova Europske unije. Vuković je odgovorio da Ministarstvo razmatra mogućnosti sufinanciranja i osiguravanja dodatne potpore iz nacionalnih i europskih izvora.
Državni tajnik je također naglasio važnost dugoročnih mjera za smanjenje zagađenja zraka, poput energetske obnove kuća, koja smanjuje potrebu za grijanjem i posljedično emisije, zatim zelene javne nabave i programa energetske učinkovitosti. Sve ove mjere dio su šire strategije kojom država nastoji dugoročno smanjiti emisiju zagađivača i poboljšati kvalitetu zraka za sve građane.
Vuković je zaključio da će izmjene Zakona o zaštiti zraka omogućiti učinkovitiji inspekcijski nadzor i bolju kontrolu nad onečišćenjem, uključujući pomorske objekte. Ove zakonske promjene usmjerene su na jačanje kapaciteta Državnog inspektorata i pružanje adekvatnog odgovora na sve ozbiljniji problem zagađenja zraka, posebice u kritičnim područjima poput Slavonskog Broda.
Za one koji već godinama prate zbivanja vezana za zagađenost zraka u Slavonskom Brodu ovaj je saborski scenarij već ranije viđen nekoliko puta i može se svesti na onu staru - 'trla baba lan, da joj prođe dan'.
