Regulacija šteta od divljači u Brodsko-posavskoj županiji temelji se na preventivnim mjerama poput ograđivanja nasada, uporabe zaštitnih sredstava i kontrole broja divljači, no njezina provedba ovisi o suradnji lovaca, poljoprivrednika i županijskih vlasti - unatoč financijskim i ekološkim izazovima.
SLAVONSKI BROD - Divljač je neizostavan dio prirodnog ekosustava, ali prisutnost iste može prouzročiti značajne štete, osobito u poljoprivredi. Svake godine štete predstavljaju ozbiljan problem za poljoprivrednike, stočare i vlasnike imanja u Brodsko-posavskoj županiji. Kako bi se smanjile negativne posljedice, Županija je donijela 'Godišnji plan mjera za sprečavanje šteta od divljači za lovnu godinu 2025./2026.' te niz smjernica koje su obavezne za provođenje.
pixabay
Divljač uzrokuje različite vrste šteta, koje se mogu svrstati u nekoliko kategorija - štete na imovini, uzrokovane lovom, ekološke štete i štete na lovnotehničkim objektima. Svake godine se bilježe značajni gubici, a bez preventivnih mjera situacija bi mogla postati još ozbiljnija.
Poljoprivredno zemljište s posađenim lješnjacima
P.S. / Plus arhiva
Najveći izazov predstavljaju štete na imovini - osobito one koje pogađaju poljoprivredne kulture poput kukuruza, pšenice, voćnjaka i vinograda, kao i napadi divljači na domaće životinje. Kako bi se smanjili gubici, obavezna će biti zaštita nasada ograđivanjem voćnjaka, vinograda i sličnih površina.
Dopuštene su i ciljane mjere zaštite površina uz korištenje kemijskih, mehaničkih i eksplozivnih sredstava te drugih alata. Uporaba repelenata, električnih ograda, plašila i sličnih metoda ima za cilj odvraćanje divljači, dok se istjerivanje može provoditi paljenjem vatre, petardama i drugim tehnikama.
Mjere za sprječavanje ekoloških šteta su osiguravanje hrane i vode divljači u lovištima. Time se divljač potiče da ostane u prirodnim staništima - umjesto da ulazi u naseljena područja i poljoprivredne površine.
Plan jasno propisuje da su za provedbu mjera odgovorni lovozakupnici i koncesionari državnih lovišta - koji su dužni osigurati provođenje zaštitnih radnji propisani planom Županije. No, i vlasnici zemljišta snose dio odgovornosti jer su dužni poduzeti preventivne korake o vlastitom trošku.
Obaveza je vlasnika zemljišta da bez odgađanja obavijeste nadležne institucije kako bi se moglo reagirati na vrijeme.
Ako propisane mjere ne budu dovoljno učinkovite - župan Danijel Marušić može donijeti dodatne odluke. Primjerice, župan može zabraniti lov određenih vrsta radi zaštite ekosustava, može dopustiti sanitarni i redukcijski odstrel divljači ako prijeti sigurnosti imovini i ljudima te propisati smanjenje brojnog stanja pojedinih vrsta ako je ugrožena poljoprivreda.
Protiv takvih odluka - moguće je podnijeti žalbu Ministarstvu, no u većini slučajeva, one su donesene na temelju stručnih procjena i stvarnih problema na terenu.
Iako je plan precizan i sveobuhvatan, njegova provedba nailazi na izazove. Financijski teret ograđivanja zemljišta i primjena zaštitnih sredstava za poljoprivrednike predstavljaju dodatan trošak - a mnogi nemaju dovoljno resursa za njihovu provedbu. Na web stranici
fatur.hr, plastificirane ograde, koje spadaju među povoljnija rješenja, dostupne su po cijeni od približno 30 eura za 50 metara ograde, dok cijena ugradbenih stupića iznosi oko pet eura po komadu. Novi izazov - klimatskih promjena i trenda blagih zima predstavlja problem i promjene u prehrambenim navikama divljači te dovodi do češćeg prilaska poljoprivrednim kulturama.
Regulacija šteta od divljači jedan je od najvažnijih izazova u upravljanju lovištima i poljoprivrednim zemljištem. Iako su donesene konkretne mjere, njihova provedba ovisi o odgovornosti svih dionika - od lovaca i poljoprivrednika do županijskih vlasti.
