Vozači će moći prolaziti autocestama brzinama do 130 km/h bez ikakvog zaustavljanja na naplatnim kućicama.
HRVATSKE autoceste d.o.o. (HAC) priopćile su da novi sustav naplate cestarine neće biti pušten u rad ove jeseni, kako pišu neki mediji, već je planirani početak pune primjene ožujak 2027. godine.
- Hrvatske autoceste d.o.o. trenutačno provode niz pripremnih i infrastrukturnih aktivnosti vezanih uz uvođenje novog sustava naplate cestarine. Riječ je o tehnički i organizacijski izuzetno zahtjevnom projektu koji uključuje više faza. Stoga sustav neće biti pušten u rad ove jeseni. - stoji u priopćenju.
No, bez obzira na to što neće proraditi sve do 2027. godine, građani su već osjetili navedene aktivnosti vezane za njegovo uvođenje.
Noćas je privremeno bila zatvorena dionica od čvora Kutina do čvora Popovača u smjeru Bregane. Promet u smjeru Lipovca tekao je bez ograničenja. Već je najavljeno novo zatvaranje na toj lokaciji na kojoj je postavljen prvi portal novog sustava. Iz HAC-a su rekli kako cijene zbog njegova uvođenja neće rasti.
- od 15. travnja u 23 sata do 16. travnja do 5 sati između čvora Kutina i čvora Popovača u smjeru Bregane bit će prekinut promet (testiranje novog sustava naplate cestarine). Za vrijeme trajanja radova promet će se preusmjeriti na obilazak: čvor Kutina (A3) - DC45 - ŽC3124 - DC36 - čvor Popovača (A3).
Kako piše Poslovni dnevnik, novi sustav naziva Crolibertas, temelji se na konceptu slobodnog protoka vozila bez zaustavljanja (Multi-Lane Free Flow). Naplata cestarine obavljat će se elektronički kombinacijom DSRC tehnologije putem ENC uređaja i automatskog prepoznavanja registarskih pločica kamerama (ALPR). Time će vozači moći prolaziti autocestama brzinama do 130 km/h bez ikakvog zaustavljanja na naplatnim kućicama. Projekt uključuje postavljanje ukupno 212 portala duž cijele hrvatske autocestovne mreže, a prvi portal već je postavljen krajem prošle godine na dionici autoceste A3 između Popovače i Kutine. Ukupna vrijednost ugovora s konzorcijem SkyToll i TollNet iznosi oko 80 milijuna eura, dok se cijeli projekt financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti sa 130 milijuna eura bespovratnih EU sredstava. Riječ je o jednom od najsloženijih digitalnih i infrastrukturnih projekata u hrvatskom cestovnom sektoru u posljednjih nekoliko desetljeća.
