PlusPortal donosi priču o Trakehner konjima koji čine nezaobilazan dio konjičkog sporta.
GARČIN - Mada su konji nekad u Slavoniji bili svakodnevna pojava, danas ih mnogi mogu vidjeti tek na pokladnim jahanjima ili manifestacijama u organizaciji konjogojskih udruga u Brodsko-posavskoj županiji. No, poznati garčinski ranč omogućava posjetiteljima svakodnevni susret s njima. Pri jednom takvom, posebnu su nam pozornost privukli konji pasmine Trakehner, iznimno bogate povijesti i izvanrednih osobina.
N.K./PLUS
Poznati i kao Istočnopruski konji, jedna su od najstarijih ciljano uzgajanih pasmina. Njihova povijest započinje 1732. godine s ciljem uzgoja izdržljivih i svestranih konja za potrebe vojne konjice. Tijekom stoljeća, pasmina je oplemenjivana križanjem s arapskim i engleskim punokrvnjakom, što je rezultiralo specifičnim karakteristikama poput izdržljivosti, inteligencije i fizičke snage.
Općenito, konji kao vrsta fasciniraju svojim prilagodbama i sposobnostima. Evolucijski gledano, razvili su se od malih stvorenja veličine psa tijekom razdoblja dinosaura, do velikih i snažnih životinja koje danas poznajemo. Ova evolucija oblikovala ih je da prežive u surovim prirodnim uvjetima, gdje preživljavaju samo oni najizdržljiviji.
Prosječni životni vijek konja je oko 33 godine, no postoje i slučajevi kada konji žive dulje. Njihov način spavanja je specifičan; mogu spavati stojeći zahvaljujući posebnom mehanizmu u nogama zvanom "stay apparatus" ("mehanizam za stajanje"), koji im omogućuje da se opuste i odmaraju bez opasnosti od pada. Ipak, kako bi postigli duboki san (REM fazu), povremeno moraju leći.
Brzina konja ovisi o načinu kretanja. Najteže je postići oblik kretanja zvani 'kas', a brzina se kreće od 2,8 do 14,2 metra u sekundi. Galop, najbrži oblik kretanja konja, može dosegnuti brzinu do 20 metara u sekundi, pri čemu se ritam galopa prepoznaje po tri udarca kopita.
N.K./PLUS
Izuzetno je važno naglasiti kako konji posjeduju vrlo razvijenu sposobnost neverbalne komunikacije putem tijela. Na primjer, kada konj povuče uši unatrag, to često signalizira ljutnju ili uznemirenost. Ovakav način komunikacije od suštinskog je značaja za pravilno razumijevanje i sigurno ophođenje s ovim plemenitim životinjama. Konj, kao miroljubiva životinja koja prirodno živi u stadu, ne reagira agresijom kada se osjeti ugroženim, već se instinktivno odlučuje na bijeg. Međutim, važno je napomenuti da upravo konj zahtijeva strogu disciplinu, kako bi se osigurala njegova dobrobit i sigurnost svih koji s njim dolaze u kontakt. Konju se nikada ne prilazi sa stražnje strane, već uvijek sprijeda.
Također, konji proizvode impresivnih 40 litara sline dnevno, što je ključan element za njihovu probavu i zaštitu želuca od kiselina. Njihova prehrana mora biti pažljivo planirana, posebno tijekom mladosti, kako bi se osigurao zdrav rast i razvoj.
Kada govorimo o karakteristikama Trakehner konja, važno je napomenuti da su oni poznati po svojoj inteligenciji i pokornosti, ali i po snazi i izdržljivosti. Ova pasmina koristi se u raznim disciplinama konjičkog sporta, od dresure do skakanja, a njihova svestranost omogućuje im sudjelovanje u gotovo svim vrstama natjecanja. U Hrvatskoj se konjički sport razvija kroz aktivnosti Hrvatskog konjičkog saveza, koji organizira brojna natjecanja i promiče uzgoj i očuvanje plemenitih pasmina poput Trakehnera.
Za one koji žele dodatno unaprijediti svoje znanje i vještine u konjičkom sportu, Kineziološki fakultet u Zagrebu nudi studijski smjer Konjički sport. Ovaj program omogućuje studentima stjecanje teoretskog i praktičnog znanja potrebnog za profesionalni razvoj u ovom području. Program obuhvaća sve aspekte uzgoja, treniranja i brige za konje, osiguravajući nastavak tradicije i podizanje standarda u konjičkom sportu.
