Kraj je godine, s obzirom na krizu koja prati sve segmente društva, kako biste ju okarakterizirali?

- Ono što je najinteresantnije i za nas najbitnije je članstvo jer o tom broju nam ovise sredstva neophodna za rad ŠRS BPŽ - i Upravni odbor i ja smo bili skeptični, nismo bili sigurni da ćemo zadržati broj članova na prošlogodišnjoj razini no, brojke sada izgledaju ovako: gotovo 1.900 seniora, sedamdesetak juniora i žena i oko tristo kadeta. Ukupno je to oko 2.200 članova, što znači da smo se nakon prošlogodišnjeg pada članstva uspjeli vratiti na razinu 2007. godine. Takav rezultat je postignut zahvaljujući kvalitetnom radu svih segmenata Saveza ali posebno moram istaknuti rad ribočuvarske službe jer, da oni nisu u ovim teškim vremenima kvalitetno odradili svoj posao, sigurno ne bi bilo povećanja članstva. Dostignuta je relativno visoka razina poštivanja zakona i pravila sportskog ribolova - na Savi, a gospodarimo s oko 170 km, vrlo rijetko nailazimo na ribiče koji pecaju bez dozvole, a na zatvorenim vodama, sa zadovoljstvom mogu reći, takvih slučajeva ni nema. To je ono čemu smo težili prije pet ili deset godina no, zasigurno, nećemo tu stati jer - uvijek može još bolje.

Tako dobri rezultati a smanjen je broj ribočuvara?

- Krajem prošle godine tražio sam od voditelja ribočuvarske službe, da se s obzirom na najavljivanu krizu, provede reorganizacija službe. Služba je pomlađena, prosjek starosti je oko 30 godina, njihova oprema se popunjava, smanjen je broj ribočuvara s dvadeset na dvanaest ali je planiranim, ciljanim i učestalijim izlascima na vodu postignut veći učinak.

Koliko je sredstava uloženo u rad ribočuvarske službe ove godine?

- Moram podsjetiti da je prvenstvena zakonska obveza u radu ŠRS BPŽ osiguranje kvalitetnog rada te službe - sve druge aktivnosti, od natjecanja pa čak do poribljavanja su u drugom planu. Naše područje je veliko i terenski zahtjevno, u prijevodu - skupo, naročito na zapadnom dijelu. Godinu ćemo završiti s oko 80.000 kn a najveći dio od tog troška je išao na odore - za svakog ribočuvara po jedna ljetna i jedna zimska, i sada su, uz onu odoru koju imaju od ranije, vjerojatno najbolje odjeveni ribočuvari u Hrvatskoj. Tu su još servisiranje, popravci i gorivo za naša plovila, telefoni koje koriste voditelji sektora, korištenje osobnih vozila pri izlasku na teren. Osobne naknade su, suprotno "ribičkim" pričama, vrlo male - za sve izlaske u kontrole tijekom jednog mjeseca ribočuvar dobije samo 170 kn. Uz sve probleme i neugodnosti koje, nažalost, često prate taj posao.

Suradnja ribočuvarske službe s policijom znamo da je odlična ali - imate li povratne informacije od strane sudstva o prijavljenim prekršiteljima?

- Policija na sve naše pozive dolazi u najkraćem mogućem roku i prekršitelji se procesuiraju, najviše ih je na području centra, od Nove Kapele do Oprisavaca.

Sud vrlo brzo naše prijave rješava i redovno nas izvješćuje o presudama. Uglavnom se radilo o "blažim" prekršajima pa su kazne od 500 kn plus sudski troškovi pa do 2.000 kn, ukupno desetak prekršitelja. Ne izgleda puno ali glas o kažnjavanju se brzo pročuje i vjerujte, ima učinka. Za teže prekršitelje, koje smo uz pomoć policije uhvatili prije dvije godine u lovu sa strujom, sud još nije završen. Na zapadnom dijelu imamo najviše tzv. prijava po nepoznatom počinitelju jer se, najčešće, radi o pronađenim nedozvoljenim alatima za lov ribe - mrežama, vrškama, senkerima i sl.

Poribljavanja?

- Obavljena su po planu - redovna u proljeće, u ljetnom periodu za udruge koje su na vodama o kojima skrbe organizirale šaranske kupove i nedavno, završno, jesensko poribljavanje s cca 5,5 tona ribe. Ukupno, gotovo 11 tona konzumne ribe. Isključivo su se poribljavale zatvorene vode i kanali. Najbolje je poribljena Petnja, ali ta udruga je iz svojih sredstava za rad udruge na poribljavanje preusmjerila dodatnih 15.000 kn. Obavljena su na način kako to izričito određuje nadležno ministarsvo - isključivo po površini vode, tj. što veća voda više ribe.

Neke udruge neće time baš biti zadovoljne?

- Prvenstveno one koje imaju veliki broj članova a skrbe o relativno maloj vodi i vjerojatno ću ja biti prvi na udaru tog nezadovoljstva ali - tu popuštanja nema, to se mora provoditi po pravilima. I kada bismo htjeli drugačije, inspekcijski nadzor koji prati svako poribljavanje ne bi nam dozvolio.

Možda bi "ulovi i pusti" donio više ribe u vode nego samo poribljavanje?

- Režim "ulovi i pusti" je još uvijek neodrađeni posao ovog Saveza i sigurno jedan od važnijih zadataka koji nas očekuju u budućnosti. Većina županija ima takve vode a nadam se da ćemo imati barem jednu vodu s takvim pristupom sportskom ribolovu.

Takvu vodu bismo poribljavali s kapitalnim šaranom iako je njegova cijena znatno viša od one konzumnog šarana. No, koliko god imamo kvalitetnu ribočuvarsku službu moramo biti svjesni da su to volonteri, najčešće zaposleni i sa svojim obavezama pa je još neriješen problem kako takvu vodu čuvati 24 sata svaki dan.

Natjecanja?

- Odrađena su u potpunosti, uspjeli smo ih sva isfinancirati s 45.000 kn - od raznih kupova, županijske lige, treće i druge lige, pomoći našem članu, Zdravku Jankoviću koji se natječe u reprezentaciji invalida i nagrada za naše perspektivne mlade reprezentativce Leona Funesa i Maria Akmačića. Sudačka komisija je svoj dio posla također korektna odradila, bez pritužbi.

Planovi za sljedeću godinu?

- Ukratko - ne samo zadržati ovu, recimo, zadovoljavajuću razinu kvalitete rada nego ju nastojati povećati.