Budući da je prvi član hrvatske Vlade s područja Brodsko-posavske županije, Tihomir Jakovina (SDP) bio je prvi sugovornik kojeg je SBplus ugostio u svom netom otvorenom prostoru. Osvrt na 'poljoprivrednu' 2014. godinu te predstavljanje projekata koje donosi 2015., okosnica su razgovora kojeg je s ministrom vodila novinarka i urednica, Aleksandra Primorac.

Podvlačeći crtu pod godinu koja je iza nas ministar Jakovina je izdvojio neka od važnijih ulaganja države u područje Brodsko-posavske županije. Među onima koja bi postupno trebala dovesti do ravnopravnijeg položaja Brodsko-posavske županije s ostalim hrvatskim županijama je i 100 milijuna kuna uloženih u vodno gospodarstvo tijekom 2014. godine. Tu su i rotori u Osječkoj i Svačićevoj ulici, obilaznica u Novoj Gradiški – sve skupa 500 milijuna kuna investicija u Brodsko-posavsku županiju.

'Ne samo ja kao ministar i moji suradnici u Ministarstvu, nego i jedinice lokalne samouprave, županijski Upravni odjeli, Savjetodavna služba, agencije na terenu... svi oni moraju ljudima dati kvalitetnu informaciju. Tu će biti i vrlo veliki utjecaj medija...'

I dok spominje zalaganja - zahvaljujući kojima je Sud ostao u Slavonskom Brodu, a sam grad najavljen kao sveučilišni - ministar Jakovina u oblasti poljoprivrede, kao iznimno važne, ocjenjuje Program ruralnog razvoja 2014.- 2020. i novi sustav izravnih potpora 2015.-2020.

Novi sustav izravnih potpora potvrđen je od komisije EU-e te će, osim postojeća tri modela plaćanja, imati i tri nova modela potpora. Radi se o potporama za nove i za mlade poljoprivrednike i proizvodno vezano plaćanje za kritične sektore proizvodnje.

- Značajna sredstva u 2015. su svakako novi trenuci koje će poljoprivrednici vjerujem znati iskoristiti. Pred nama su projekti koji se mogu u potpunosti financirati ili sufinancirati iz Fondova Europske unije i upravo tu ćemo pokazati koliko smo stvarno dobri i koliko smo spremni – kazao je ministar Jakovina, objašnjavajući detaljno i zbog čega se kasnilo s Programom ruralnog razvoja koji je trebao krenuti prošle godine.

Evo što je rekao zašto nije?

- Zato što je novi reformski paket nove poljoprivredne reforme 2014.-2020., na nivou EU, rađen tri godine na Vijećima ministara, na Predsjedništvu, na Komisiji, na Parlamentu. Jako se kasnilo s donošenjem novog reformskog paketa i tek u prosincu 2013., na Vijeću ministara, usvojen je novi ZPP za 2014.-2020. Samim tim je 2014. godina, za sve članice EU, proglašena godinom programiranja priprema strateških dokumenata i sve je pomaknuto za godinu unaprijed. Klasična je laž i podmetanje kako smo izgubili novac. Nismo, jer princip korištenja sredstava iz Programa ruralnog razvoja je na bazi 'n plus tri' gdje je 'n' bazna godina, a iduće tri godine koristite ta sredstva.

Jednostavno nismo mogli prije napraviti dokumente jer nije bilo okvira i zajedničke poljoprivredne politike. Nakon što je donesen reformski paket koji sadrži četiri velike uredbe, od kojih je jedna Uredba o ruralnom razvoju, idućih šest mjeseci su se na nivou Komisije i Vijeća ministara razrađivali provedbeni akti. Mi smo u sedmom mjesecu predali svoj program ruralnog razvoja, krajem desetog mjeseca smo dobili opservacijsko pismo sa 377 komentara koje smo odmah transparentno stavili na web i upoznali naše poljoprivredne proizvođače i sve one koji će biti konzumenti, koje su bile primjedbe na program. Stavili smo i koja su stajališta Ministarstva poljoprivrede i zašto smo iz tjedna u tjedan vrlo aktivno s Komisijom pregovarali i zastupali interese naših poljoprivrednih proizvođača za idućih sedam godina.

Nismo radili ono što su nažalost radile prethodne Vlade kada su otvarale i zatvarale poglavlja i pristajale na sve što im je servirano iz Europe. Mi smo vrlo argumentirano branili stajališta i zalagali se te pregovarali dok se nismo izborili za ono što je najpotrebnije. Primjerice mjera 7 namijenjena jedinicama lokalne samouprave za programe vodoopskrbe, vodoodvodnje, uređenja površina, putova, javnih rasvjeta objekata. Kod te mjere nama je iznimno važno bilo da se tih milijun eura po projektu u stopostotnom iznosu financira iz proračuna EU, a ne u iznosu od 80 do maksimalno 90 posto koliko je tražila EK. Poznati su nam fiskalni kapaciteti općina i gradova i jednostavno nisam mogao na to pristati. Znači mogao sam raditi na svom 'piaru' i odmah pristati na ono što je nudila EK. Program bi nam tada bio ranije usvojen ali bi onda iskorištenje tog projekta bilo na 30-ak posto. Ja želim da naš program ruralnog razvoja bude iskorišten sa minimalno 70 do 80 posto kroz godine. I onda ćemo biti uspješni, onda ćemo podići konkurentnost naše poljoprivrede.

Nećemo biti nesposobni i uplaćivati 3,6 milijardi kuna u proračun EU, a onda biti s druge strane limitirani i ne znati uzeti kroz projekte novac nazad.

Kolika je zainteresiranost poljoprivrednika za najavljene nove mjere koje im se nude?

Mi smo 2013. napravili testni natječaj prijave potencijalnih projekata. Prema tim rezultatima gotovo 16 milijardi kuna projekata u određenoj fazi – od poduzetničke ideje ali i do onih projekata koji imaju gotove građevinske dozvole - čekaju na raspisivanje natječaja. Stoga me veseli ovaj siječanj kada ćemo krenuti s mjerom 4.1.(ulaganje u sustav primarne poljoprivredne proizvodnje) i 4.2. (mjera vezana za tržište, marketing i prehrambeni sektor koji je izuzetno važan kao poveznica). Bez obzira kada će nam formalno biti usvojen program u 2015. godini, mi krećemo u raspisivanje natječaja kako bi te investicije što prije krenule.

Je li bilo zainteresiranih s područja Brodsko-posavske županije?

Bilo je. U ovome trenutku ne znam točno koliki broj je bio s područja Brodsko-posavske županije, ali bio je jako veliki broj projekata iz cijele Hrvatske i to nam zapravo daje vjeru kako će poljoprivredni proizvođači, uz dovoljno edukacije i dobrih informacija te saznanja, shvatiti prednosti EU. U toj edukaciji i informiranosti svi moramo sudjelovati. Ne samo ja kao ministar i moji suradnici u Ministarstvu, nego i jedinice lokalne samouprave, županijski Upravni odjeli, Savjetodavna služba, agencije na terenu...svi oni moraju ljudima dati kvalitetnu informaciju. Tu će biti i vrlo veliki utjecaj medija kako bi zapravo kroz primjere dobre prakse pokazalo ljudima kako Europa i Europski fondovi nisu bauk nego da je to novac do kojeg se može doći i koji nam treba. Nećemo biti nesposobni i uplaćivati 3,6 milijardi kuna u proračun EU a onda biti s druge strane limitirani i ne znati uzeti kroz projekte novac nazad.

Osim toga, za Sbplus, ministar Jakovina govorio je i o problemu navodnjavanja, nedostatku skladišnih kapaciteta u prvom redu hladnjača, zatim o 'nestaloj' pšenici Đakovštine, problemu uvoza posebice u svinjogojstvu i mljekarskoj industriji i tome treba li ga spriječiti s ciljem zaštite domaće proizvodnje. Dotakao se i problema s kojima se susreću brojni mali OPG-ovi, te odgovorio na pitanje razmišlja li se o osnutku svojevrsne agrobanke kao spasa obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji se zbog financijskih problema nalaze pred propašću. Hrvatska poljoprivreda ima budućnost poručio je ministar Jakovina u razgovoru koji možete pogledati u videoprilogu.