SLAVONSKI BROD - Iako još nije procvala u punom sjaju, bujno i raskošno, magnoliji na slavonskobrodskom korzu proljetne su temperature izmamile prve pupoljke. I oni su dovoljni da tmurno prijepodne poput današnjeg uljepšaju svim prolaznicima.

Tijekom godina, to je drvo ispred zgrade Strojarskog fakulteta, postalo pravim simbolom grada na Savi. Omiljeni motiv za fotografiranje, ali i prizor za divljenje koji u rano proljeće rijetko koga ne ostavlja bez daha.

Čini to već dulje od šest desetljeća, a zauzvrat traži vrlo malo. Kako ni sami nismo uočili pretjeranu skrb o staroj ljepotici, u stručnim smo izdanjima provjerili - kakvu uopće brigu zahtijeva Magnolia Soulangeana (hibrid M. denudate i M. lilliflore) - vrsta kojoj pripada najpoznatija slavonskobrodska magnolija.

Iznenadila nas je zahtjevnost magnolija jer ona na korzu dobro trpi izloženost jakim vjetrovima i odupire se prilično urbanom okruženju. No, njezina starost pokazuje kako se dobro priviknula i prilagodila pa danas ne traži pretjeranu pažnju.

Mlađe magnolije ponekad zahtijevaju pokrivanje zimi, sustavnu gnojidbu, zalijevanje mlakom vodom, a zbog korijena koji je blizu površini potrebno je tlo održavati vlažnim.

Magnolije ime duguju Pierreu Magnolu, francuskom botaničaru (1638.-1715.).

Opstaju od 80 do 120 godina, a najstarija je pronađena i zabilježena u Italiji - stara 320 godina. Godine 2017., iz dvorišta Bijele kuće u Washingtonu, zbog lošeg je stanja uklonjena magnolija stara gotovo dva stoljeća, ali je - na zahtjev Melanije Trump - sačuvano njezino drvo. Brođani se, tek, mogu nadati da će se jednako toliko dugo imati priliku diviti svojoj.