Prava višesatna akcija spašavanja života jednog ježa odvijala se u ponedjeljak poslijepodne u 'mladom' slavonskobrodskom naselju.
SLAVONSKI BROD - Od jutros traje agonija jednog ježa koji je, iznemogao i ozlijeđen, završio na parkiralištu u slavonskobrodskoj Došenovoj ulici. Nakon što su stanari uočili da satima ne ide dalje svojim putem te da mu je potrebna pomoć jer nepomično leži pokraj lokve vode, obratili su se u kasnim poslijepodnevnim satima jednoj osobi za koju većina Brođana zna da rijetko kad odbija pomoći drugima (bilo da se radi o životinjama... ili ljudima - koji zapnu u poplavljenom podvožnjaku).
Ž.G./PLUS
Vrijedni veterinarski tehničar Hrvoje Mužević odmah je spremno priskočio u pomoć, očistivši ježa nametnika i pruživši mu potrebnu terapiju. Iznemogla životinja sada je na sigurnom, mada je njezina sudbina i dalje neizvjesna. No, tješi spoznaja da je učinjeno sve kako bi joj se pomoglo.
Mada ježeve u Slavoniji češće viđamo zgažene na prometnicama, te korisne životinje također ponekad trebaju ljudsku pomoć i intervenciju. U nastavku donosimo nekoliko činjenica o njima i kako im pomoći.
Što činiti, a što ne?
Ježevi su životinje iz porodice sisavaca, a najpoznatiji predstavnici sa kojima se u Hrvatskoj ljudi susreću su tamnoprsi jež (Erinaceus europaeus) i bjeloprsi jež (Erinaceus concolor). Uglavnom su noćne životinje, i tijekom tog razdoblja su najaktivniji, a odmaraju se u periodu između 5 ujutro i 8 navečer. Ako se nađu u opasnosti, skupe se u čvrsto klupko, a u opuštenom stanju bodlje su im gotovo plosnate. Ježevi žive od 3 do 8 godina starosti, a znaju dosegnuti veličinu između 12 i 20 centimetara.
Ježevi u prirodi najčešće jedu: gusjenice, gliste, stonoge, puževe, kukce i njihovu larvu, strvine, korijenje.
Ježevi mogu jesti i probaviti vrlo raznoliku hranu. Najbolje za njih su bjelančevine kukaca, ali ježevi trebaju i puno vlakana koje dobiju iz ljušture kukaca i puževa pa je pretjerano prerađena hrana isključena. Ovi sisavci su evoluirali tako da lako metaboliziraju masti i brzo se debljaju, što je idealno za životinje koje hiberniraju.
Iako se pretili ježevi u divljini rijetko viđaju, oni koji su kućni ljubimci znaju biti baš takvi, stoga treba pripaziti na izbjegavanje prekomjernog hranjenja i ne davati im pretjerano masnu hranu. Ježevi će spremno pojesti hranu koja je ostavljena u vrtu, a najbolje namirnice za ponuditi ježevima uključuju: hrana za mačke ili pse na bazi mesa, specijalizirana hrana za kukcojede, kolačići za mačke, crvi i cvrčci (Telegram).
Najveća je greška hranjenje ježeva kravljim mlijekom obzirom da su ježevi intolerantni na laktozu. Za prvu pomoć može se dati kozje mlijeko ili u slučaju odraslih jedinki suha mačja hrana, no dugoročna othrana provodi se mliječnim nadomjescima najsličnijima mlijeku ježeva, s visokim udjelom masti.
S obzirom na to da je broj ježeva u Europi u opadanju primarno radi smanjenog broja kukaca, njihove osnovne hrane, a zatim i prometa, građani mogu pomoći ježevima na način da osiguraju „jež friendly“ vrtove. To su vrtovi i okućnice koji imaju dovoljno grmlja i živice kako bi se životinje mogle skloniti tijekom dana, te hibernirati zimi, te vrtovi u kojima se ne koriste insekticidi kako bi se ježevima osigurala dovoljna količina prirodne hrane. (zagreb.info)
Ježevi će piti vodu iz prirodnih izvora kao što su lokve, ali postavljanje plitke posude sa svježom vodom u vrt je najbolji način da se osigura njihova hidratacija tijekom cijele godine. Budući da ježevi mogu širiti bolesti, potrebno je dobro oprati ruke prije i nakon rukovanja hranom.
Važno je znati i ovo...
Ako pronađete 'mrtvog' ježa, nemojte ga zakopati niti bacati u smeće. Znamo da nitko ne želi vidjeti mrtvu životinju u svojoj blizini, ali možda je jež u hibernaciji. Ježevi hiberniraju od studenog do ožujka, obično se zakopaju zbog sigurnosti, ali kako imamo manje zelenih površina, grmlja ili šuma, sve im je teže pronaći sigurnost.
