SLAVONSKI BROD - Solidarnost je pojam koji, prema međunarodnoj definiciji, ima šire značenje. U kontekstu božićnih blagdana, ova društvena vrijednost - ne samo kršćanska - do izražaja najviše dolazi u vidu donacija za siromašne, odnosno sve one kojima materijalne poteškoće priječe ono što je većini, u blagdanskom zanosu, uglavnom uobičajeno i dostupno.  

- Neka ti ne zna ljevica što ti čini desnica - upozorava, prema Bibliji, na bit milosti evanđelist Matej. Mnogi će se složiti da osobni humanitarni čin, zbog svoje intimne i etičke naravi, „obznanjivanjem“ gubi svoj smisao i građansku diskreciju, ali nas je na Međunarodni dan solidarnosti, ipak zanimalo koliko sluha za socijalno najugoženije sugrađane imaju stanovnici Slavonskog Broda i županije.

Potrebitih je, to zna svatko, u Brodsko-posavskoj županiji i gradu, nažalost, mnogo. O kojim se, konkretnije, razmjerima radi, pokazuje, primjerice, podatak Državnog zavoda za statistiku o osobama u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Neslavno prvo mjesto zauzima tzv. Panonska Hrvatska, dio koje je i ova županija, gdje je 2021. u riziku ove vrste živjelo gotovo 29 posto stanovništva (državni prosjek za prošlu godinu je oko 21 posto).

Teško da je ove godine išta bolje, pa je svaka kuna, kilogram brašna ili jakna više nego dobrodošla.

- Kad vidim da netko, npr. u trgovini, nešto ne može platiti ili ako prosi, uvijek izdvojim novac - kazala je žiteljica Slavonskog Broda koja radi u inozemstvu.

Njena sugrađanka, s kojom smo razgovarali, više nije u radnom odnosu, što se odrazilo na doniranje.

- Dok sam radila, u privatnoj praksi, za humanitarne svrhe, obično u vrijeme blagdana, davala sam do pet tisuća kuna vrijednosti. Sada kad sam u mirovini, ti su iznosi daleko manji - kazala je, naglasivši da se za siromašne uvijek treba i može naći.

- Franjevačka crkva organizira darivanje potrebitih. Inače to nije „moja“ crkva, ali ondje volim otići pa sam se i odazvala toj akciji. Tu se nije prikupljao novac, nego namirnice, ali mislim da u tome nema razlike jer je tim ljudima sve navedeno od koristi - kazala je umirovljenica.

Skromniji, ali jednako dosljedan bio je, i ove godine, Ivica Biondić.

- Dajemo svake godine, 20-30 kuna. Ovaj put supruga i ja uplatili smo UNICEF-u, za djecu, a vjerojatno će biti prilike i za još kakav dar.

Da su solidarni svi Slavonci, ne samo Brođani, potvrdio nam je Tomislav Vranjić iz Nove Gradiške.

- Donirao sam novac i odjeću „Crvenom križu“. Svake godine njima i „Caritasu“, u ovo vrijeme, dajem od tisuću do tisuću i petsto kuna - kazao je, iskoristivši priliku i za malo ironije.  

- Oni koji imaju manje, daju više, i obrnuto.

Je li to uistinu tako? Teško je reći, za to bi bilo potrebno jedno složenije sociološko istraživanje, mada učestalost ovoga narodnog „uvida“ sugerira da u tome ima nešto. No to je ionako, kako smo rekli, privatna stvar.

Najvažnije je da u spomenutom „statističkom mraku“ gori svjetlo slavonskobrodske solidarnosti, u koju nismo ni sumnjali.