Dok su se neki tijekom koronaizolacije pošteno odmorili prvi put nakon nekoliko godina, drugima je cijela situacija teško pala. Želeći saznati kakve je posljedice na mentalno zdravlje Slavonaca ostavilo širenje koronavirusa i mjere koje su potom uslijedile, razgovarali smo s s predsjednicom Društva psihologa Požeško- slavonske županije, Anitom Zec Kresinom. Pojasnila je i kako funkcionira telefon za psihološku pomoć.

SBplus: Na koji način izolacija utječe na mentalno zdravlje čovjeka?

Anita Zec Kresina: Karantena i izolacija mogu povećavati rizike za psihološku dobrobit i mentalno zdravlje. Kod osoba je moguća pojava anksioznosti, depresivnosti, straha, psihološke uznemirenosti, posttraumatskog stresnog poremećaja, izbjegavanja okupljanja i nakon karantene/samoizolacije te drugih simptoma. Naravno da zdravstvena kriza ne pogađa jednako sve pojedince niti će sve osobe imati dugoročne posljedice.

Trebamo birati pouzdane izvore zdravstvenih informacija i odmjereno koristiti medije i društvene mreže za saznavanje novosti vezanih uz koronavirus kako preplavljenost tim informacijama ne bi produbila našu uznemirenost.

Imam potrebu naglasiti da je, u situacijama krize kao što je ova, posve normalno da se jave jaki uznemirujući osjećaji i misli te da su sve naše reakcije normalne jer ova situacija u kojoj se nalazimo izlazi iz okvira uobičajenog i svakodnevnog stresa s kojim smo se navikli suočavati.

SBplus: Kako promjena rutine i navika utječe na ponašanje i osjećaje?

Anita Zec Kresina: Nagli prekid naše svakodnevnice i rutine može pojačati osjećaj manjka kontrole i nepredvidljivosti situacije što može doprinijeti osjećajima tjeskobe, zabrinutosti i potištenosti. Zato je jako važno organizirati raspored dnevnih aktivnosti i zadataka te, pored onih koje su nam svakodnevna obveza, uvrstiti i one u kojima uživamo – čitanje, gledanje filmova i serija, slikanje, online tečajevi i slično. To će doprinijeti stabilnosti i predvidljivosti situacije i time dovesti do smanjenja osjećaja nesigurnosti.

SBplus: Koja je najbolja prevencija kako bi se spriječio strah kod ljudi u vrijeme koronavirusa?

Anita Zec Kresina: U ovakvim i sličnim situacijama iznimno je bitna socijalna podrška – bliski ljudi s kojima možemo podijeliti kako se osjećamo. To je danas uz pomoć tehnologije moguće čak i uz ostanak doma i fizičku distancu. Pri tome, ako je moguće, preporuka je koristiti videopozive. Također, trebamo birati pouzdane izvore zdravstvenih informacija i odmjereno koristiti medije i društvene mreže za saznavanje novosti vezanih uz koronavirus kako preplavljenost tim informacijama ne bi produbila našu uznemirenost.

SBplus: Kako funkcionira telefon za psihološku pomoć i zbog čega je bilo najviše poziva?

Anita Zec Kresina: Otvaranje linije za psihološku pomoć na području cijele Hrvatske organizirala je Hrvatska psihološka komora u suradnji s Hrvatskim psihološkim društvom i županijskim društvima psihologa tako da su građanima već više od mjesec dana 24 sata dostupni stručni savjeti psihologinja i psihologa. I naše Društvo psihologa Požeško-slavonske županije odmah se priključilo akciji te su i građanima naše županije svaki dan dostupni stručni savjeti psihologa. Do sada je na području cijele zemlje bilo do tisuću poziva, a u našoj županiji, s obzirom na to da nije bila tako jako pogođena koronavirusom, njih desetak. Građani se najčešće javljaju jer su uznemireni cijelom ovom situacijom te traže podršku i savjet. I dalje pozivamo sve građane koji se osjećaju tjeskobno, potišteno, zabrinuto da se jave na broj 091 751 5177 gdje mogu dobiti stručnu psihološku pomoć svaki dan od 00 do 24 sata.

U razgovoru za SBplus, psihologinja Anita Zec Kresina iznijela je podatke webinara Psihološka podrška u krizi putem digitalnih platformi i Društva za psihološku pomoć.