Putopisac i fotograf Hrvoje Jurić, poznat po svom avanturističkom načinu života koji rado dijeli s tisućama znatiželjnika i pratitelja, posjetio je te opisao i vrijedan brodsko-posavski lokalitet - Gajnu na području Općine Oriovac. Riječ je o obilasku u sklopu predivnog projekta Upoznajmo Hrvatsku. Uz njegovo dopuštenje, u nastavku tekst vezan za Gajnu prenosimo u cijelosti jer će čitatelji njime dobiti i novi uvid u to mjesto (gledano drugačijim očima).
OPRISAVCI - Pašnjak Gajna vrlo je zanimljiva lokacija smještena nedaleko Slavonskog Broda, između naselja Poljanci i Oprisavci. Ona je poplavni pašnjak na približno 280 hektara i od 1990. ima klasifikaciju zaštićeni krajobraz, ponajviše zbog biološke raznolikosti. Zapadni dio Gajne presijeca i lateralni kanal, koji recimo “spaja” Đakovo i Slavonski Brod. Naziva se još i lateralac, ali puno ime je “Zapadni lateralni kanal Biđ polja” i uloga mu je da slivne vode skroz od Đakova i Dilj gore odvodi u rijeku Savu.
Hrvoje Jurić najpoznatiji po svojim ekstremnim biciklističkim podvizima i putovanjima sa psima. Godine 2019. postavio je svjetski rekord za najbrži put oko svijeta električnim biciklom, prešavši oko 29.000 kilometara u 133 dana. Napisao je nekoliko knjiga, uključujući Put sjevera i Na rubu u kojima opisuje svoje ekspedicije.
Hrvoje Jurić
Tu sam više puta biciklirao po nasipu jer je čist i prohodan. Idealna ruta da se biciklom dođe od Đakova do Slavonskog Broda. Ovaj kanal bitan je i za biljke i životinje kojima je Gajna dom, a najviše zahvaljujući Brodskom ekološkom društvu Gajna je i zaštićena. Ono što je isto tako bitno je da su lokalni stočari (Pašnjačka zajednica Gajna), Brodsko ekološko društvo i braniteljska zadruga Eko-Gajna zaslužni za povratak i očuvanje autonomnih pasmina, među kojima su najpoznatija i, dozvolit ću si napisati najbitnija podolska goveda. Jednom riječju - bez podolaca nema ni Gajne jer su najviše zaslužni za očuvanje pašnjaka “čisteći” ga od invazivnih vrsta.
Gore navedeni desetljećima su radili i rade na očuvanju podolskih goveda, ali i drugih stanovnika Gajne kao što su crne slavonske svinje, ovce, posavski konji i, naravno, hrvatski ovčari. Gajna je prava zajednica gdje više vlasnika goveda koristi ovako veliku površinu za ispašu. Nekad su se takve lokacije kod nas nazivale “gmajne” (seosko zajedničko zemljište). Namjerno sam napisao nekada jer je ovakvih primjera sve manje, pogotovo u ostatku Europe. Gajna je pravi primjer kako (bar u teoriji) funkcionira zajedništvo i točno se znaju pravila kad počinje i završava ispaša, koliko životinja može biti na pašnjaku (zbog preopterećenja) i tko zapravo vodi nadzor.
Od ukupnog broja podolskih goveda u cijeloj Hrvatskoj (oko 200-220) na Gajni ih se nalazi polovica. To dovoljno govori koliko je ovaj pašnjak bitno područje jer bi se bez goveda i ispaše i sam pašnjak pomalo pretvorio u šikaru, što opet dovodi do drugih problema i gubitka te specifične bioraznolikosti. Kako smo više puta boravili na pašnjaku, koji je djelomično okružen i šumom preko Merlin aplikacije sam uhvatio zvuk kosca, ptice koju još nikada nisam vidio, ali kako mi je prijatelj rekao “prvo ćeš ju sigurno čuti, a onda možda i vidjeti”. Zato sam s dalekozorom vidio dvije eje močvarice, kojima je ovo kao švedski stol, a isto tako i rode (bijele, često napišem “domaće”). Jednom prilikom je bio i štekavac u preletu, ali s obzirom na Jelas i Lonjsko polje ovo mu je kao meni otići do dućana.
Na Gajni sam po prvi put isprobao svoj teleobjektiv Sigma 300-800 5.6, “top” do kojeg sam došao na ne baš lak način. Kako financijski, tako i fizički. Mrcina od gotovo 8 kilograma od tog dana pa sve do danas služi me bez problema, a ova goveda su prve fotografije napravljene s njim. Gajnu sam poslije obišao još nekoliko puta, a ako se i vi odlučite nemojte doći kao iz vedra neba. Kontaktirajte Brodsko ekološko društvo ili se bar javite nekome od stočara koga zateknete na pašnjaku. Pretpostavljam da razumijete, ali ću napisati i da budete oprezni sa životinjama, posebno govedima. Nemojte im prilaziti, nemojte vikati, nemojte narušavati mir i nipošto ih ne pokušavati hraniti (to sam vidio na svoje oči, pa su me ljudi čudno gledali kako trčim prema njima i vičem da bježe!). Goveda mogu biti zeznuta i stići će vas. Mene su na Krku umalo stigla (duga priča).
Gajna je dio priče koju sam pokrenuo prije više od dvije godine, a polako i sigurno ju gradim kroz projekt “Upoznajmo Hrvatsku”. Ja se iskreno nadam da vas ovakve stvari zanimaju jer mi je cilj kroz nekoliko godina skupiti dovoljno materijala za monografiju, a možda i kakav video.
Autor: Hrvoje Jurić
