PETNJA / SIBINJ - Zelenilo, hlad i mir Jezera Petnja, smještenog dijelom u Općini Sibinj, u svako doba godine, a posebice ljeti, pod svoje krošnje mami brojne šetače i izletnike. Najčešće one neiskusne jer se pravi planinari rijetko zadržavaju oko samog Jezera i odlaze na dulje rute, dobro utabanim stazama.

No, šetnje u kasna ljetna predvečerja ovog su ljeta već triput završile pozivom 'upomoć'. HGSS-ovci su tako i sinoć tragali za onima koji su se izgubili u šumi, a željeli su tek prošetati oko jezera.

- Sinoć (op.a. četvrtak, 3. rujna 2020.) s mrakom, javili su se planinari koji su se izgubili. Nisu bili ozlijeđeni i cijelo smo vrijeme potrage, uz kratkotrajno gubljenje signala, bili u kontaktu s njima. Brzo smo ih locirali i za sat vremena došli do mjesta gdje su se nalazili te smo, zajedno s njima, krenuli natrag na polazišnu točku. Prijava Centru 112 koji nam je proslijedio dojavu bila je u 21 sat, a akcija je završila u 23 sata. - za SBplus kazao je Boris Lovrić, pročelnik slavonskobrodske HGSS Stanice, naglasivši još jednom kako karta na mobitelu gotovo u cijelosti sprječava mogućnost gubljenja jer uključuje prepoznavanje lokacije na kojoj se nalazite.

Nažalost, kada se već nađemo u situaciji kakvu nismo mogli ni sanjati, za pripremu takve 'šetnje' već je prekasno, a slab signal na području Jezera Petnje onemogućuje naknadno djelovanje. Panika i strah tada nerijetko odrade svoje.

- U svakoj šumi je moguće zalutati, a najčešći razlozi su nepoznavanje elemenata za orijentaciju. Prije samog ulaska u šumu potrebno je odrediti s koje strane ulazite. Primjerice, ako se krećete prema sjeveru, što i je najčešći ulaz na Petnju, tada prema kori drveta možete vidjeti kako je mahovina na sjevernoj strani gušća i rasprostranjenija, dok je na južnoj strani krošnja drveta raskošnija i punija. Isto tako, na Petnji je potrebno pratiti, odnosno, ići stazama što bliže samom jezeru, izbjegavati puteve i staze koje se udaljavaju od samog jezera. Ako se netko kreće stazom s lijeve strane brane i krene, nakon prve uvale, stazom koja se udaljava od jezera, završit će izbijanjem na put koji vodi prema Groblju sveti Petar, potom, prema Pljuskari ili selu Zdenci. Ako se izletnici kreću stazom uz samo jezero, dolaze na kraj istoga i tada najčešće dolazi do pogreške jer je potrebno opet kretati se stazom uz jezero. Ne smiju ga predugo gubiti iz vida jer u protivnom će ih zavesti put koji vodi prema Jarači i brodskom brdu, točnije, prema poznatoj 'anteni'. Panika je najgore što se može dogoditi u trenutku kada ljudi shvate da su izgubljeni jer tada prestaje racionalno razmišljanje. Smirenost je u tom trenutku ključna. - za SBplus kazao je Sibinjac Antun Lukšić koji je područje oko Jezera Petnja prošao 'uzduž i poprijeko' na stotine puta s obzirom na to da je na tom području odrastao i proveo čitav svoj život.

Kao mjesto u koje ljudi često zalutaju spomenuo je i Staro Završje, točnije, područje na kojemu je tijekom rata bio poligon za vježbu pa se tu, navodno, nalazi dosta materijala koji nije eksplodirao. Stoga, nije loše napomenuti kako je potreban oprez i oko toga jer nije uputno dirati bilo kakav materijal te vrste.

Orux ili Avenza Maps su, primjerice, samo neke od aplikacija i sustava bez kojih nitko ne bi trebao kretati u nepoznato 'divlje' područje. Kupovinom karte moguće je snimiti GPS trag i bezbrižno se vratiti natrag na mjesto polaska, uz upute pametnih uređaja. Pozitivna je strana unaprije 'preuzetih' karti takvog područja to što za njih nije potreban signal. 

- Planinari se orijentiraju pomoću markacija i kreću se ucrtanim planinarskim putevima koji su jasno definirani i praktički, u tom kontekstu, imaju status ceste. Dakle, sigurni su za kretanje. Oko Petnje nema adekvatnih oznaka, a na jednoj se specifičnoj točki događa da izletnici ili šetači koji su imali namjeru samo napraviti krug oko jezera, nastavljaju pratiti stazu koja vodi prema Glogovici i Podcrkavlju, umjesto da, protivno intuiciji, skrenu desno u šumu i izađu s druge strane brane od koje su u neželjenu avanturu i krenuli. - pojasnila je planinarka Ana s dugogodišnjim iskustvom, istaknuvši važnost uređenja osnovne šetnice oko jezera koja će biti jasno označena i diferencirana od planinarskih puteva koji šetače zbunjuju i udaljuju od Jezera.

Sve navedeno dovoljno govori o vrijednosti projekta Općine Sibinj koji bi trebao riješiti problem čestih lutanja neiskusnih uređenjem šetnice oko Jezera Petnja. Naime, nakon dugog niza godina, napokon se Uprava, predvođena načelnikom Josipom Pavićem, uhvatila u koštac s brojnim imovinsko-pravnim problemima koji su ranije priječili bilo kakve radove na tom području.

Zbog aktualnosti priče, provjerili smo u kojoj je fazi Projekt.

- U tijeku je Javni natječaj za projekt 'Uređenje šetnice na jezeru Petnja'. Natječaj traje do kraja rujna, nakon čega ćemo pristupiti izboru najpovoljnjijeg ponuditelja te sklapanju ugovora s izvođačem radova. Nakon potpisivanja ugovora, rok izvođenja radova je 90 dana. - za SBplus kazao je načelnik Pavić, naglasivši kako je, ovisno o vremenskim prilikama, moguće i prolongiranje roka radova jer će se njihovim početkom već 'zagaziti' u jesensko vrijeme.

Podsjetimo, projektom vrijednim 741 tisuću kuna, osim uređenja šetnice oko Jezera, predviđeno je postavljanje solarnih rasvjetnih tijela, klupa za sjedenje sa stolovima, informativno-edukacijskih tabli, košara za otpatke, a u planu je i uređenje nadstrešnica odnosno sjenica.

Kada sve bude gotovo, vjerujemo kako će svi neiskusni šetači i ljubitelji boravka u prirodi, s Petnje nositi samo pozitivna iskustva i lijepe uspomene.