POŽEGA - Nakon što su u prosincu 2020. godine na svojoj službenoj Facebook stranici 'Park prirode Papuk', izvijestili kako se na područje parka, nakon više od 60 godina vratio vuk, jučer su obznanili kako se tamo ponovno doselila još jedna divlja vrsta.

 - Već desetu godinu zaredom obilježavamo Svjetski dan divljih vrsta. Ove godine pod temom 'Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava' naglašavamo napore i uspjehe, ne samo ljudi koji su zaposleni u sektoru zaštite prirode, nego i svih koji su svojim djelovanjem pomogli u oporavku divljih vrsta koje oblikuju ekosustave. Prije nekog vremena obradovali smo vas viješću da nam se vratio vuk, a ponosno možemo reći da se i druge vrste koje su dugo bile odsutne polako vraćaju u stara staništa. Jedna od njih je i simpatični dabar (Castor fiber) čiju je prisutnost često vrlo lako uočiti. - stoji u jučerašnjoj objavi Parka prirode Papuk uz priloženu fotografija stabla koje je 'obradio' dabar.

Koje su to divlje vrste koje su obitavale općenito u Hrvatskoj, ali i na području Papuka te zašto su se odlučile vratiti, otkrili smo u razgovoru s biologom Parka prirode Papuk, Markom Dobošem.

- Zbog starih povijesnih zapisa znamo da su ovdje živjele velike zvjeri koje danas nalazimo u Gorskom Kotaru i Lici - medvjed, vuk i ris. Zbog intenzivnog lova i promjena općenito staništa te su životinje kod nas na Papuku nažalost izumrle. Neke od njih i prije više od sto godina. U Hrvatskoj su te vrste zaštićene i one se evidentno šire, a i njihove populacije sve su stabilnije. Zbog toga se one vraćaju na neka stara područja, odnosno, tamo gdje su živjele prije. Između ostaloga, i vuk. Recimo 90-ih ih je bilo svega nekoliko, čak se smatralo da će možda i izumrijeti, no nakon toga je krenula njihova zaštita i edukacija o njima te se ta populacija krenula širiti. - za SBplus kazao je biolog Marko.

Iako su fotozamkama vuka uhvatili tek u prosincu 2020. godine, vijest o njihovu povratku među lovcima je kolala duže vrijeme. Osim njegova povratka, tu je i čagalj za kojega ljudi misle da je nešto strano, no kako nam je Marko otkrio - za njih je to 'dom predaka'.

- Kada je riječ o risu, on je potpuno izumro u Hrvatskoj, ali negdje u 70-ima nekoliko jedinki vraćeno je u Sloveniju te se on proširio i u Hrvatsku. Mi ga ovdje na Papuku nemamo, no držimo fige da dođe do nas, a isto tako i medvjed. Među vrstama koje su se vratile je i čagalj. Posljednjih 40 godina ljudi uočavaju čagljeve i misle da je to nešto strano, a ne znaju da je on nekada živio u cijeloj Hrvatskoj. Ljudima je neugodno čuti njegovo zavijanje po noći, odnosno, glasanje čopora, ali su oni vrsta koja je nekada bila domaća, a dugo su bili odsutni jer su ih ljudi istrijebili - što zbog lova, što zbog krivolova. - otkriva nam biolog.

Mišljenja ljudi, što se povratka vuka tiče, su različita. Kakve je 'ćudi' ta životinja, kolika je kazna za njegovo ubojstvo te koja je njegova uloga u prirodi, odgovorio nam je Marko. - S vukom je baš specifična situacija jer je gospodarenje vukom, sa stajališta zaštite prirode, jako zahtjevno. Vuk s jedne strane ima veliku karizmu, ljudima je simpatičan ili ga se boje i to bez razloga jer vukovi u Hrvatskoj ne napadaju ljude, barem populacije naših vukova. S druge strane, ljudi ga ne vole, posebno stočari jer radi evidentno velike štete u stočarstvu te ga mnogi ilegalno ubijaju bez obzira na velike kazne koje su oko 40-50 tisuća kuna. Treba pomiriti one strane koje vole vuka - nas biologe koji tvrdimo da je to životinja koja treba živjeti ovdje jer je ovo njegovo prirodno stanište, jer modificira okoliš, uklanja stare i bolesne jedinke i vrsta je koja oblikuje eko sustav svojim načinom lova i života - te one ljude koji su protiv njega. - smatra.

Jedni ga se boje, a drugi su, pak, sretni što se još jedna divlja vrsta vratila na njihovo područje jer je to znak bogatstva života u prirodi.

- Mislim da se vraćaju jer su zaštićeni. Rekao bih da zaštita prirode u Hrvatskoj djeluje, a povratci ovih posebnih životinja tomu su i dokaz. Ljudi danas drugačije shvaćaju prirodu. Općenito možete vidjeti da bacaju manje smeća po ulici i manje je divljih odlagališta. Jednostavno bih rekao da ljudi sve više cijene prirodu i to su neki zajednički napori zaštitara prirode i samih ljudi koji nisu u sustavu zaštite prirode, no shvaćaju njezinu vrijednost. - zaključio je biolog.