POŽEGA - Na području Papuka postoji stotinjak izvora vode, koji u ovim sušnim vremenima presušuju. Svjesni smo i sami kako su dani izuzetno vrući te biramo ostajanje u kućama na hladnom, no jesmo li se ikada zapitali kako je životinjama koje su stalno vani?

Upravo te životinje svoju žeđ ublažuju vodom s raznih izvora, no trenutno nemaju tu 'opciju'. Kako period bez padalina podnose flora i fauna, za SBplus otkrio je biolog Parka prirode Papuk, Marko Doboš.

- Primijetili smo da su u posljednje vrijeme sve veće suše. Prema riječima znanstvenika, količina oborina je kroz jednu godinu uvijek jednaka samo drugačije raspoređena. Najveći je problem što su zime bez snijega koji bi se topio s planina i opskrbljivao vodonosnike čime bi bila osigurana konstantnija količina vode kroz godinu. Iako su sada prisutni izraženi i povremeni pljuskovi, to nam ništa ne znači jer kad odjednom padne velika količina vode dolazi i do bržeg sušenja tla. - za SBplus otkrio je biolog.

Berači gljiva, baš poput gospodina Doboša, i sami uočavaju kako je tlo bez vode. To im ukazuje manjak gljiva na mjestima gdje ih je inače bilo mnogo, ali i istraživanje koje provode.

- Ljudi koji beru gljive, primjećuju kako gljiva posljednjih godina nema. O tome smo radili, i još uvijek radimo, istraživanje koje je pokazalo kako suša negativno utječe na gljive. S obzirom na to da su one u simbiozi s biljkama, automatski je negativan utjecaj i na floru. Što se tiče faune, životinjskog svijeta, najveći problem imamo s vodozemcima - posebno kada je riječ o zaštićenim vrstama na području Papuka. - pojašnjava nam Marko, dodajući kako je dio velikog broja izvora - koje pamti iz djetinjstva - presušio.

- Veliki dio njih više nema tok vode tijekom cijele godine kao što je to bilo nekad. Djelomično je tomu krivo globalno zatopljenje - općenito promjena klime, manje količine snijega i suha ljeta. Moram ovdje spomenuti i gospodarenje šumama jer što su veće površine uklonjene to je manje vode. Recimo, sam izvor Londža, koji se nalazi na istočnom Papuku, odnosno, na Krndiji gotovo ne postoji jer su šume posjećene. - otkrio nam je.

Osim što je biljkama potrebna voda, za njom žude i divlje životinje, a upravo ova sušna vremena utječu na njihovo ponašanje.

- Životinje se spuštaju u niže krajeve gdje ima vode. Ipak, neke vrste spavaju ljetni san - tako se već milijunima godina nose sa sušnim vremenima. Naime, životinje u nepovoljnim uvjetima jednostavno uspore svoj metabolizam i troše manje resursa. Slično je zimskom snu. - pojasnio je Doboš.

Iako Zavod za javno zdravstvo savjetuje ljudima da zbog komaraca ne ostavljaju lokve ili vodu u tanjurićima nakon zalijevanja biljaka, naš se sugovornik s time ne slaže. - Komarci jesu iritantni, no trebamo ostavljati vodu divljim životinjama, pticama, ali i pčelama kako bismo ih održali na životu. Na kraju, one su potrebne i nama. - zaključio je Marko Doboš.