SLAVONSKI BROD - „Već je duže vrijeme primjetno 'osipanje' pijeska na lijevoj obali rijeke Save u Slavonskom Brodu, točnije na nekim dijelovima riječne pješčane plaže Poloj koja će, čini se, gotovo u cijelosti ostati bez pijeska. Prema nekim informacijama, radi se o promjeni položaja 'pera' koji je utjecao na tu pojavu. Što se događa?" - portal SBplus upitao je vjerni čitatelj, davši nam time povod za zanimljivo istraživanje.

Na prvom smo se koraku tog istraživanja obratili Hrvatskim vodama koje snimkama iz zraka već godinama prate stanje na riječnoj plaži Poloj. Na pitanje o tomu nestaje li pijesak s Poloja, dobili smo jednoznačan odgovor - pijesak ni u kojem slučaju ne nestaje, čak štoviše, količina pijeska s vremenom raste.

Pokazuje to i 'Analiza utjecaja pera Poloj na lijevoj obali rijeke Save na desnu obalu rijeke Save' iz 2019. godine. Pero je vodna građevina koja, dakako, ima svoju svrhu, Ono kameno pero na Poloju izgrađeno je nizvodno i ima svrhu reguliranja korita, odnosno, poboljšavanja plovnog puta i sprječavanje erozije obale. Stručnijom terminologijom rečeno, pero je izgrađeno kako bi se matica preusmjerila što više prema desnoj obali te kako bi, samim time, plovnost bila bolja. Druga mu je funkcija zaštita sprudišta koje je tu bilo i prije njegove izgradnje pedesetih godina prošlog stoljeća. Tom zaštitom povećavaju se količine materijala nanesenih na lijevu obalu Save jer je Poloj odavno prepoznat kao potencijal i mjesto za kupanje.

Iz spomenute Analize vidljivo je kako je zadnja sanacija pera izvršena 2016. godine te kako je ono danas u zadovoljavajućem stanju i dobro štiti sprudište u svom zaleđu, odnosno, pozitivno utječe na nakupljanje pijeska na plaži.

- Sprudište u njegovu (op.a. pero) zaleđu mijenja se s godinama. Ono se povećava taloženjem pjeskovitog materijala (najizraženije 2013. i 2018. godine), odnosno, smanjuje erozijom (najizraženije 2011. i 2015. godine). (...) Značajnije promjene na desnoj obali rijeke Save nisu zamijećene iako je jasno da ih se na toj lokaciji može očekivati zbog hidraulički vrlo nepovoljne krivine neposredno uzvodno. - stoji u Analizi iz 2019. godine, dok snimke Hrvatskih voda iz zraka iz 2009. i 2018. pokazuju i dokazuju kako je u tom periodu količina pijeska na Poloju narasla za 16 tisuća kubika ili, u prosjeku, dva metra više duž cijele plaže veličine oko osam tisuća kvadrata.

Pa zašto se onda Brođanima čini da Poloj nestaje?

O vodostaju, pak, ovisi koliko pijeska vidimo i koliko je plaža široka. Stoga se za visokih vodostaja može činiti kako pijeska na Poloju uopće više nema. No, još je jedan fenomen odgovoran za krivu percepciju građana o Poloju. Naime, pero utječe na to da rijeka pijesak 'baca' na jedno mjesto, zbog čega plaža više nije ravna, a većina pijeska skupljena je 'na hrpu'.

Iza pera se, naime, uvijek pojavi rupa, a nakon pedesetak metara se taloži materijal. Tu rupu iza samog tijela pera popunjavaju Hrvatske vode. Da se to ne radi, Poloj, odnosno, sprud, bi bio daleko viši nego samo pero. Znatno viši no što je to danas, mada i sada ta točka izgleda poput ispupčenog trbuha polojske plaže.

- Inače vlada fama oko Poloja, no nestajanja pijeska nema. Nakon 2009. godine plaža je bila kao tepih, 'ispeglana', a sada je na srednjem dijelu plaže hrbat od dva metra. To nam je najveći problem. Voda se iza tog pera na 150 metara vraća natrag i taloži pijesak u gornjem dijelu. Taj nataloženi materijal čovjek strojevima mora rasprostirati. Da to ne čini, taj bi sprud bio toliki da možda ne bi bilo niti mogućnosti kupanja. Prije sanacije je iza kamenog pera dubina vode bila preko tri metra, a voda koja je pri prijelazu preko kamenog pera izrovala rupu taj je mulj nosila na plažu. U tri navrata Hrvatske vode su popunjavale tu rupu i na taj način spriječile daljnje probleme. Avionske snimke jasno neznalicama i nevjernicima pokazuju gdje je kroz godine bila pješčana plaža. Nje nikad nije ni bilo uz samo pero. Količina pijeska je danas još i veća nego prije, samo što ga treba raširiti duž cijele plaže. Nekad smo s pozicije ispred pera mogli vidjeti drugi kraj plaže, sada to više ne možemo jer je nanos pijeska do dva metra. Treba ga samo pogurati i iznivelirati i opet će se svima činiti kako pijeska ima sasvim dovoljno. Ponavljam, samo prirodnim putem na određenim mjestima plaže nikad nije i ne može biti pijeska. - za SBplus kazao je Branko Skoković, tajnik i dopredsjednik Brodske ekološke udruge „Zemlja".

Priroda, dakle, odrađuje svoje, ali svoj dio posla mora odraditi i čovjek. Njegova je uloga prilično jednostavna - razgrtati vodom naneseni pijesak duž plaže, odnosno, stvoriti pješčanu ravninu umjesto 'brdašca' koje sada čini Poloj i zavarava nefokusirano oko laika-promatrača. (Vidjeti galeriju: na fotografijama iz 2009. godine koje nam je ustupio gospodin Skoković, vidljivo je kako 'poravnan' Poloj izgleda sasvim drugačije i odaje potpuno drugačiji dojam)