VESNA Grgić predsjednica Udruge VIDRA-Veterani i društvena akcija koja se Zelenom odredu priključila i u „Maršu za Medvednicu", za portal100posto.hr progovorila je o prekomjernoj sječi i iskorištavanju hrvatskih šuma za bogaćenje pojedinaca

Prekomjerna sječa ne vrši se samo na Sljemenu, nego i u Gorskom kotaru, Lici, Slavoniji, Dalmaciji i otocima. To je tajna zašto se zadnjih desetak godina neometano vršila ova pljačka. A zašto neometano? Pa zato što nije krenula istovremeno u svim regijama", tvrdi gospođa Grgić.

Tema prekomjerne sječe šuma po Hrvatskoj je, objašnjava, planula tek u zadnjih nekoliko godina „Ljudi na to nisu obraćali pažnju, a bit ću iskrena, nismo isprva ni mi. No, kada smo prvi sagledali cijelu sliku, zaprepastili smo se. Cijela Hrvatska je devastirana. Ne postoji planina ili park prirode gdje se stabla ne režu i melju nemilosrdno", tvrdi.

Informacije dobili iz insajdera iz Hrvatskih šuma

Kaže kako su ih proglasili idiotima i laicima koji se ne razumiju u šume, te da se nemaju što petljati u to jer postoji struka. "Mi priznajemo da smo laici. Ali sve skripte sa šumarskog fakulteta postoje na internetu. Čitala sam ih danima i noćima, barem da shvatim vokabular i što je pisac htio reći", tvrdi gospođa Grgić.

A onda im se u tom cijelom kopanju po internetu malo i osmjehnula sreća. Informacije o prekomjernoj sječi su, kaže, počeli dobivati i od insajdera, "normalnih i časnih šumara iz Hrvatskih šuma". "Oni su duboko u tom problemu. Nezadovoljni su, ogorčeni, vide što se zbiva i počeli su nam davati materijale, podatke i dokumente koje smo analizirali", objašnjava gospođa Grgić.

Iz svega toga rodila se tužba na stotinjak stranica koju su prvo predali DORH-u i javnoj pravobraniteljici, a ona je sada narasla na 400 stranica. "Njoj nema kraja. Imamo još dokumenata", rezolutno tvrdi gospođa Grgić.

„Zamračeno je i do dvije milijarde eura"

„O prekomjernoj sječi šuma se još uvijek šuti, a to je jako velika priča. Ako ćemo govoriti o višegodišnjoj pljački, prema podatcima koje imamo, zamračeno je i do dvije milijarde eura. Ministarstvo poljoprivrede, koje je nadležno za Hrvatske šume i pitanje sječe šuma, Vlada, Komora šumarskih inženjera, svi su oni umreženi. To je zatvoreni sistem u kojem jedni drugima pogoduju. To je hrpa, uvjetno rečeno, nekih državnih institucija i firmi koje su složile plan i novim Zakonom o šumama, te novim pravilnicima pogoduju toj pljački i provode je nesmetano", smatra gospođa Grgić.

„Ta analiza je trebala biti dostavljena tadašnjem ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini, no on je lakonski odgovorio da je nije dobio. Onda je došla druga Uprava, Tolušić je postao novi ministar i po sili zakona je morao prijaviti slučajeve prekomjerne sječe šuma. Svaki negativan revizijski nalaz automatski ide na USKOK i Vladu.

Imamo dokaz o revizijskim nalazima iz 2017. koji su katastrofalni i spominje se stotine milijuna zamračenih novaca i nepravilnosti koje je Vlada početkom 2018. amenovala i ništa se nije dogodilo. Nestaju novci, ali i šume.

Zanimljiv je detalj za 2019. i odnosi se na planove poslovanja koji jasno dočaravaju kakve su Hrvatske šume tvrtka. Za jednu godinu isplanirali su oko 170 milijuna kuna za premije, bonuse i otpremnine, a za sudske troškove imaju predviđeno preko 90 milijuna kuna, što je četiri i pol posto od njihove godišnje zarade. Za gospodarenje i obnovu šuma predvidjeli su 60 i nešto sitno milijuna kuna.

Ne treba biti lumen da se shvati kako nešto u svemu tome ne štima.

„Hrvatske šume su postale zlatni rudnik"

Hrvatske šume su postale zlatni rudnik jer imamo cjenike o umjetnom održavanju niskih cijena otkupa drveta od Hrvatskih šuma koje iznose 300 kuna po kubiku. Kada kubik drveta pređe granicu i ode za Italiju on vrijedi 120 eura.

Napravljen je i sistem s izvođačima radova kojih je prošle godine s licencom za sječu šuma bilo tri stotine i mogli su izvoziti milijune kubika. Hrvatske šume poštuju odredbu da ne izvoze drvo, ali ga daju licenciranim izvođačima radova koji ga izvoze i ostvaruju zaradu umjesto Hrvatskih šuma i na štetu Republike Hrvatske.

Imamo i dokument koji pokazuje da je Ministarstvo poljoprivrede raspisalo natječaj za vlasnike poljoprivrednih zemljišta da se prijave za poticaje, u smislu privođenja svojih šumskih predjela poljoprivredi. Dakle, oni mogu ispiliti šumu i izvesti drvo po nikakvim cijenama, ali tu priča ne staje. Poticaje će dobivati za sadnju sortimenata niske ophodnje, tzv. brzorastućih sorti. Hrastu, bukvi i bagremu treba sto godina da pošteno narastu, no vremena nema i drva nema dovoljno.

Sada se potiče ono što je prije formalno bio korov, a još nas više šokira što će se poticati i nagrađivati zamjena autohtonih sorti, hrasta, bukve i bagrema, sortama azijske paulovnije. Doći će do promjene kompletnog eko sustava i bioraznolikosti. Cijela ta priča o Hrvatskim šumama je satkana od laži, manipulacije, kriminala i korupcije", tvrdi gospođa Grgić.

Međunarodna zajednica pozorno prati svako njihovo otkriće

Kaže kako se skriva i podatak da 20 posto gospodarskih šumarskih jedinica cijelu ovu i prošlu godinu rade bez gospodarskih osnova, propisanih zakonskih regulativa i bez propisanih i odobrenih pravnih akata.

U svojoj borbi, kaže Grgić, imaju i potporu međunarodnih organizacija, što su saznali u Švedskoj ambasadi. "Oni su nas pozvali na razgovor, a mi smo im što se tiče šuma najotvorenije pričali o našim sumnjama, pretpostavkama i izračunima. Nisam stekla dojam da su oduševljeni time što čuju. No, odlučili su nam širom otvoriti svoja vrata.

Rekli su kako nam i oni mogu pomoći s informacijama i kontaktima, a od njih smo prvi put saznali da nas prati veliki broj udruga s nekoliko govornih područja u Europi koji kontinuirano prate naše društvene mreže, dijele naše objave i najavljuju da će nas povezati s nekim 'zelenima' u Europi.", tvrdi.