SLAVONSKI BROD – "Malo iznad Petnje događa se totalna devastacija Dilja. U samo par tjedana izbrisano je par udolina, reže se kao da sutra ne postoji. Ostave samo vrh brda, tako da iz daljine izgleda kao da je šuma tu. Na desetke 'brda' posloženih, možda i stoljetnih, trupaca, tužno leže uz put, a muk prirode samo prekidaju motorne pile. (…) Kažu sadit ćemo, no to je čista laž, ondje gdje je srezano prijašnjih godina ništa nije posađeno, rastu šikara i drača. (…) Krasna ekologija bome! Dijelite, pitajte, može li tko ovo ludilo zaustaviti?!", javno je, u Facebook grupi 'Fotografije Slavonskog Broda i okolice', objavio Tomislav V. izražavajući bojazan kako će "slavonske gore biti uništene ukoliko se ovakva sječa nastavi". Svoju objavu potkrijepio je fotografijama te izazvao reakciju brojnih članova grupe. Većina ih smatra kako se ovakva devastacija nikako nije smjela dogoditi.

"Besplatna sunčeva energija propada, a oni sijeku šume - jedino prirodno bogatstvo koje imamo."; "Ovo je masakriranje prirode, ovo treba zaustaviti."; "Ostalo nam je to još malo što nismo do kraja uništili. Ali uskoro će i to biti. Jednoj takvoj bukvi i hrastu treba sto godina da budu te debljine. Mi ćemo za pet godina uništiti sve. Pa ćemo narednih 95 godina uvoziti. Oblovinu ćemo dati u bescjenje, a uvest ćemo ivericu." – samo su neki od komentara ogorčenih građana.

I dok građani ne skrivaju ogorčenje, iz Hrvatskih šuma, koje smo zatražili odgovore na to što se zapravo događa na Dilju, kažu kako se 'ovakav način rada primjenjivao sve godine do sada, a sigurno će se primjenjivati i ubuduće, jer je utemeljen na stručnom znanju'. U nastavku odgovor Hrvatskih šuma prenosimo u cijelosti.

„Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Nova Gradiška, šumama u svojoj nadležnosti gospodari po gospodarskim principima oplodnih sječa i osnovnih principa potrajnosti prihoda.

Svi radovi se obavljaju u  skladu sa Zakonom o šumama i pravilima  FSC certifikata za gospodarenje šumama što  znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima, a Hrvatske šume d.o.o. su nositelj FSC certifikata  od 2002 godine.

Desetogodišnjim planovima gospodarenja koje odobravaju  Ministarstvo poljoprivrede i  Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja  koje izdaje Rješenje da je osnova gospodarenja prihvatljiva za ekološku mrežu , propisani su svi radovi koji se moraju obaviti na području određene gospodarske jedinice. Jedan od propisanih radova je i sječa glavnog prihoda  po principu oplodnih sječa, što za krajnji rezultat ima uklanjanje svih stabala stare sastojine iza koje ostaje mlada sastojina koja je vizualno prilično različita od stare, te stvara dojam da tamo više nema šume, no to nije tako, samo pomlatku treba dati vremena da naraste.

Dozvolu za izvršenje svih sijekova oplodne sječe  pa tako i dovršnog sijeka daje Državni inspektorat Republike Hrvatske na osnovu uvjeta koje je propisalo Ministarstvo poljoprivrede Pravilnikom o uređivanju šuma.

Šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari se stručno i profesionalno, i to već 250 godina, između ostalih zakonskih propisa i na temelju šumsko-gospodarskih programa, koji se donose na razdoblje od 10 godina, tijekom kojih državna inspekcija redovno nadzire izvršenje propisanih radova.

Dakle, za svaku je gospodarsku jedinicu u RH evidentirana kompletna drvna zaliha po vrstama drveća, te propis za gospodarenje u istoj u sljedećih 10 godina – ovisno o starosti i stanju šume, tu je propisano sve od njege, prorijede, čišćenja, pa do sječe.

Obnova gospodarskih šuma naša je zakonska obveza i propisana je u programima gospodarenja.

Obnova šuma podrazumijeva smjenu generacija – zrela šuma se uklanja kad je na njenom mjestu već niknuo pomladak. Vrijeme koje protekne od osnutka sastojine (šume) do njezine sječe i obnove naziva se ophodnja. Propisana ophodnja sastojina hrasta lužnjaka u Hrvatskoj je 140 godina, hrasta kitnjaka 120 godina, bukve 100 godina, smreke i crnog bora 80 godina, alepskog bora 60 godina itd.

Konkretno za područje Vašeg upita:  U protekle tri godine na području Šumarije Oriovac posječeno je 113.594 m3.

Na području Šumarije Oriovac u protekle tri godine posađeno je 207600 kom sadnica kitnjaka i bukve.

Količina sadnica potrebnih za popunjavanje isključivo ovisi o prirodnoj pomlađenosti sastojine prije dovršnog sijeka , jer sječi dovršnog sijeka se ne pristupa bez dozvole Državnog inspektorata koji dozvolu za dovršni sijek  ne daje ako površina nije pomlađena sukladno već prije navedenim Pravilnikom o uređivanju šuma. Kako je iz Vašeg mail-a vidljivo da je naglasak na dovršnim sjekovima   (glavni prihod), podatak koliko će dovršnih sijekova biti realizirano u narednih pet godina nije moguće dati jer to isključivo ovisi o urodu sjemena, pojavljivanju ponika  nakon godine dobrog uroda i  brojnosti i uzrastu  pomlatka, te da li je pomladak sposoban za samostalan rast u trenutku dovršnog sijeka.

Kako smo već napomenuli, bez ispunjenja ovih uvjeta Državni inspektorat ne bi niti izdao  dozvolu za realizaciju dovršnog sijeka.

Ovakav način rada se primjenjivao sve godine do sada, a sigurno će se primjenjivati i ubuduće jer je utemeljen na stručnom znanju.

Svjesni smo da taj trenutak smjene generacija stabala u javnosti izaziva šok, jer je vizualno upečatljiv, no u šumarstvu se situacija ne sagledava iz dana u dan, nego iz desetljeća u desetljeće. To nalaže biologija vrsta.

I ne smijemo zaboraviti da šume nemaju samo općekorisne i estetske, nego i gospodarske funkcije – na kraju krajeva, svi mi živimo okruženi namještajem izrađenim od drva.

Iz navedenog je vidljivo da se sa  šumama na području Uprave šuma Podružnica Nova Gradiška  gospodari po svim propisanim ekološkim i gospodarskim principima, te da nema govora o devastaciji, nego tek o jednom kotačiću u ciklusu smjene generacija šuma." piše u odgovoru koji je SBplus dobio iz Odnosa s javnošću Direkcije Hrvatskih šuma.