SLAVONSKI BROD/BRODSKI ZDENCI - Priča o starenju stanovnika i depopulaciji na hrvatskim prostorima aktualna je već godinama, a demografski stručnjaci pitaju se tko će raditi, izdržavati djecu, osigurati mirovine, piše Glas Slavonije.
Novac nije najvažniji, tvrde roditelji koji su se odlučili za više djece.
Prema istraživanjima, trend starenja stanovništva najizraženiji je u malim naseljima iz kojih mladi, radno sposobni, odlaze u gradove, gdje se nude veće mogućnosti zapošljavanja. No, da nije baš uvijek tako svjedoči selo Brodski Zdenci, dvadesetak kilometara udaljeno od Slavonskog Broda, u kojem živi tristotinjak osoba, od kojih je zavidan broj djece. Mlade obitelji sa po četvero, petero i više djece, kako se čini, neće dopustiti da bijela kuga uništi ovo mjesto, kao što se, prema posljednjem popisu stanovništva, dogodilo s gotovo dvjestotinjak sela u Hrvatskoj.
A obitelj Mikolčević se prošle godine čak doselila iz Slavonskog Broda. Glava kuće, 33-godišnji Ivor, profesor je povijesti, zaposlen u slavonskobrodskoj osnovnoj školi. Četiri godine mlađa nezaposlena supruga Ivana po cijeli dan vodi brigu o četvero djece. Zajedno su odlučili da im osiguraju sretno djetinjstvo, igru na čistom zraku bez buke, jurnjave, opasnosti od vozila...
- Moji generacijama žive u gradu, gdje smo se svi i rodili. Još davno je pradjed predavao kao nastavnik u Obrtničkoj školi - počeo je priču Ivor. On i Ivana krenuli su sa studentskim brakom, podstanarskom sobom, troje djece, raznim poslovima na određeno vrijeme, a kada je završio studij, ukazalo se i stalno mjesto u školi i počela se ostvarivati životna želja: puno djece u svojoj kući s dvorištem...
- S malom ušteđevinom odlučili smo se na prihvatljiviju cijenu u selu uz uvjet da tu ima djece i tako smo došli do Zdenaca - veli Ivor.
Susjedi imaju po četvero-petero djece tako da u šest kuća ima trideset mališana. U pripremi kuće za stanovanje pomogli su rođaci i prijatelji, a tu se rodio i mali Mato. U selu se navikavaju na ono s čim se u gradu nisu sretali. Šestogodišnja Mitra je zadovoljna: "Najviše se volim igrati s prijateljima na ledini, spuštamo se u potok.” Uživa s kućnim ljubimcima, mačkama, a brzo se naviknula i na kokoši koje zatvara da ih ne pojede lisica i dnevno skuplja jaja, kojih, kaže, ima puno.
Maura, Mirjam i Mato još su mali, no roditelji, uz puno posla i brige, od svih dobivaju beskrajnu ljubav, a sada imaju i život u skladu s prirodom, susjedima i samima sobom. I sve funkcionira bez signala za mobitel i TV. Valjda zato i ima toliko djece, šale se.
Prvi susjedi su im dvije obitelji Lovrića s ukupno devetero djece. Valentina i Ružica "bakću” se s njima dok supružnici rade. Rođeni u Zdencima, Ružica i Marko vole se od djetinjstva i sretni su s petero djece. Najstarija Josipa je studentica, Marina srednjoškolka, a Lorena, Teo i Marko su još mali.
- Gdje ima sloge i ljubavi, ima svega - veli Ružica, uvjerena da novac nije najvažnija stavka, kako neki ističu.
Za Valentinu su djeca božji dar. Sa suprugom Mariom odlučila se na veću obitelj pa su dobili Barbaru, Bernarda, Davida i Sebastijana.
- Ja imam četiri sestre i sretna sam zbog toga. Tako uživam i u djeci - veli mlada žena, koja se udajom iz Grgurevića doselila u Zdence i nije joj žao.
- Uz poštovanje i ljubav, važan je kompromis. Neka smo samo svi živi i zdravi - kazala je.
Ususret Valentinovu, puno ljubavi i djece žele im i čelnici općine Podcrkavlje, koja ima 12 sela, a po broju mališana prednjače upravo Brodski Zdenci.
- Nisu loši podatci ni u Oriovčiću s tridesetak predškolaraca, a ima ih i u drugim mjestima osim Matković Male - zadovoljno je prokomentirao zamjenik načelnika Vlado Tadijanović.
Hrvatskoj treba troje djece po obitelji
U
polovini Hrvatske više ljudi umire nego što ih se rađa, a za
obnavljanje i porast stanovništva potrebno je najmanje troje djece po
obitelji. Do 2030. godine, smatraju stručnjaci, nedostajat će 300.000
radnika, a toliko nedostaje i za održivost mirovinskog sustava.
- Najnoviji
- Najstariji
-
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama plusportal.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. -