SLAVONSKI BROD / FAŽANA - Redakcija portala SBplus dio je međunarodnog multimedijalnog novinarskog festivala Fažana Media Fest 2021. koji se ovaj tjedan održava u Fažani i okuplja na desetke medijskih kuća iz cijele regije i Europe.

Jutarnji i Večernji list, 24 sata, Poslovni dnevnik, Glas Slavonije, Tportal, N1, HTV, HINA, NOVA, RTL i Nacional, samo su neki od sudionika tog važnog događanja koje povezuje novinare koji pokrivaju sve sfere te struke.

'Vladaju li vlade medijima ili mediji vladama?' 

Glavna tema ovogodišnjeg, trećeg po redu, istarskog festivala je 'Moć medija', a čine ga različite radionice, performansi, rasprave, predstavljanja knjiga i dokumentarnih filmova.

Jučerašnji panel zanimljive tematike i naslova 'Vladaju li vlade medijima ili mediji vladama?' privukao je brojne sudionike, a izvrsnim je govornicima pokrenuo produktivnu raspravu.

- Ovdašnji mainstream mediji nisu se suprotstavili autokratima koji su ih doslovce rasturili, preuzevši od Donalda Trumpa tehniku i proglasivši medije državnim neprijateljima. Društva su polarizirana umjesto pluralizirana. To ujedno udaljava medije jedne od drugih i među njima ostaje prazni prostor umjesto da na tom brisanom dijelu dođe do javne komunikacije. - kazala je uvodno moderatorica panela, Brankica Petković iz ljubljanskog Mirovnog instituta.

Panelisti iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH, predstavili su stanje u svojim zemljama koje vrlo dobro oslikava krizu medija čitave regije i svih država bivše Jugoslavije u kojima se odvija rušenje svih postulata demokracije ili, pak, njezino pametno iskorištavanje za osobni profit.

- Trend deregulacije i deprivatizacije prerastao je u to da država ima sve veću kontrolu medija te ulazi u vlasničku strukturu medija. Do točke pucanja moralo je doći. Uzmite, primjerice, Sloveniju. U jednom trenutku je bilo aktivno stotinu radijskih stanica. Jasno je da sve one ne mogu živjeti od reklama. Stvar je dovedena do ekstrema. Potom su te male stanice koje nisu bile održive, zajedno s njihovim frekvencijama, pokupovali veliki igrači i sada je većina slovenskih medija, oko 90 posto, u rukama jednog čovjeka. Radi se o potpunom monopolu. U cijeloj je regiji došlo do povratka političkih stranaka i njihovih prijatelja u vlasničku strukturu medija. - kazao je Marko Milosavljević s Univerziteta u Ljubljani, ispričavši šokantne primjere kada su, putem društvenih mreža, slovenski političari javno vrijeđali novinarke nazivajući ih jeftinim kurvama i pozivajući muževe neka ih 'koji put gurnu niz stepenice'.

Politika se u Hrvatskoj nikad nije maknula iz medija

Svoja su iskustva s medijima predstavili i domaći novinari koji su osjetili kako je to zamjeriti se 'velikim igračima'.

- Politika se u Hrvatskoj nikad nije maknula iz medija. Ona jako može zagorčati život onima zaposlenima u medijima. Zbog toga neki nose glavu u torbi. Vrijedi parola 'Ako nisi s nama, protiv nas si.' Naša kuća godinama ne može napraviti intervju s premijerom. Izbjegavaju nas i svi važniji saborski zastupnici vladajuće stranke. Kao kolektiv smo 'persona non grata'. Tko god ne pristaje na pravila igre te je naporan i svadljiv (što bi novinarima u određenoj mjeri trebalo biti u opisu posla), taj je nepoželjan. Ipak, ne osjećam se ugroženo. Moj poslodavac stoji iza mene. - kazao je Hrvoje Krešić s N1 televizije.

U Srbiji je stanje, pak, još alarmantnije.

- Vlast-kriminal-mediji čine trokut u Srbiji i međusobno surađuju. Srbija je, kada je u pitanju pritisak na medije, u regiji otišla najdalje. Naš predsjednik medije smatra ključnim elementom vlasti. Savršeno razumije da su oni dobar alat za upravljanje masama. Porobljavanje medija dogodilo se preko noći i bez velikog otpora. Neke medije vode prijatelji Vučića, drugi su kupljeni projektnim financiranjem,... Neki su se mediji, ipak, oduprli. Na nas se vrši pritisak da odustanemo od svog posla. Vlast pritom koristi razne mehanizme. Prvi put u tri desetljeća imamo medije koji se obračunavaju sa svojim kolegama pa sam ja posljednjih dana na naslovnici tabloida. Prisluškuju me tajne obavještajne službe i materijal dostavljaju tabloidima pa u javnosti čitam dijelove svojih privatnih razgovora. Mediji su danas u Srbiji alat za obračunavanje, ali mehanizama za ušutkavanje je mnogo. Nebrojenim tužbama, primjerice, iscrpljuju se redakcije. Imamo po četiri tužbe iste osobe za isti tekst. Smisao je pritisak jer se pola radnog dana bavimo samo tužbama. Naša redakcija ima 15-ero novinara, a trima novinarkama provaljeno je u stanove. Sve su isprevrtali, ali ništa nisu ukrali. To nisu pljačke, nego poruke. I nemamo se komu žaliti, institucije ne funkcioniraju. - kazao je beogradski novinar KRIKa, Stevan Dojčinović.

Bosna i Hercegovina iz takve kaljuže nije isplivala ni pomoću silnih milijuna uloženih u podizanje demokratskih stupova društva i neovisnih institucija.

- U BiH su svi mediji kapitulirali pred autoritarnim etnonacionalnim naslijeđem koje se sudarilo s europskim vrijednostima koje, pak, uključuju i slobodu medija. Došlo je do njihovog porobljavanja. Mediji su se vrlo lako predali politici. Najveće greške međunarodne zajednice su masovno financijsko podržavanje razvoja medija nakon rata. Ogroman novac uložen je i u izgradnju nezavisnih institucija koje su postale plijen za međustranačku podjelu. I u reformu pravosuđa uloženo je puno, a ono danas i dalje nije nezavisno, nego je produžena ruka politike. Ono malo medija bori se protiv daleko nadmoćnijeg protivnika. Nivo osviještenosti građana na iznimno je niskom nivou. Posljednjih deset godina konstanta je podatak da svaki četvrti građanin Republike Srpske smatra kako 'novinare treba tući'. Povjerenje u medije namjerno se i sustavno ruši. - zaključila je Tanja Topić s banjalučkog Friedrich Ebert Stiftung.

Politika nikad agresivnija prema medijima

Sudionici ove rasprave složili su se kako prijašnja tri desetljeća politika nikad nije bila toliko vulgarna i agresivna prema novinarima kao što je to slučaj danas. Gotovo je nevjerojatno, poručuju, da se u 2021. godini političari novinarima obraćaju izravno kao svojim političkim protivnicima.

- Tu se radi i o razaranju institucija. Onda autokrati sve moraju raditi sami: nabavljati respiratore, zalijevati cvijeće i kositi, pojašnjavati nešto na TV-u svako treće veče. Ne znamo kako da se tomu suprotstavimo. Koristeći demokratska sredstva, oni se bore protiv demokracije. To je velik izazov za ova društva. Ne znamo kako se radi redemokratizacija. Ne možemo imati novi početak. - sažela je zajednička izlaganja Snježana Milivojević s Univerziteta u Beogradu.

Do 12. rujna ovaj će Festival ugostiti još zanimljivih gostiju i obradit će brojne slične teme o (ne)moći medija danas. 

Napomenimo i to da su, uz glavnog organizatora, Centra za istraživačko novinarstvo, suorganizatori festivala Općina Fažana, Turistička zajednica Fažana i Udruga Informo iz Vodnjana. Ove godine, glavni partner Fažana Media Festa je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj koji je redakciju portala SBplus i pozvao kao gostujuću na FMF-u.