PEKING - Da se dobar glas daleko čuje, dokaz je i zanimljiva priča o 33-godišnjoj doktorici znanosti Yarong Chen iz Kine koja istražuje, nama jako dobro poznatog, hrvatskog liječnika rodom iz Požeško-slavonske županije - Andriju Štampara. U nastavku članka donosimo intervju koji je, za požeški Laganini FM, na hrvatski preveo Požežanin Goran Đurđević.

Osim što istražuje dr. Štampara, dr.sc. Chen je, ujedno, i stručnjakinja za UNESCO, kulturnu baštinu te povijest zdravstva.

- Moj je doktorski projekt vezan za UNESCO i Kinu pa sam istraživala kako su metafora bolesti i zaraza oblikovale mišljenje o Kini iz perspektive međunarodnih odnosa i organizacija. Saznala sam i da je Liga naroda slala mnoge strane zdravstvene stručnjake u Kinu, a tako je došao i Štampar. U prethodnom istraživanju sam pisala i istraživala o takozvanim zdravim selima. To je bio zajednički projekt tadašnje Kine i UNESCO-a u kojemu su podučavali seljake o prevencijama bolesti, higijeni i javnom zdravstvu. Ta je ideja slična radu Andrije Štampara po hrvatskim i jugoslavenskim selima. Kada sam razgovarala s kolegom Goranom Đurđevićem - Požežaninom i docentom na Pekinškom sveučilištu za strane studije, na kojemu i sama radim - shvatila sam da bih mogla više istražiti Štampara i njegov rad. - kazala je znanstvenica te dodala kako je čitajući sve više o Štamparu njezin interes sve više rastao.

'Za mene kao mladu kinesku znanstvenicu najviše me dirnuo Štamparov iskreni i dobronamjeran odnos prema Kini. To je izvrsna polazna točka za razvoj kinesko - hrvatskih odnosa. S druge strane, uznemirio me njegov, pomalo tužan, životni put.'

- Njegov je značaj velik posebno danas kad živimo u vrijeme globalne pandemije. Njegove nas misli i rad upućuju na važnost upoznavanja zdravlja, vlastitog tijela, virusa, ali i značenju društvenih odnosa, javnih politika i blagostanja (u svakom smislu te riječi). - pojašnjava.

Otkrila je i što ju je posebno fasciniralo o dr. Štamparu, ali i koji je nadimak dobio u Kini.

- Kao mladu kinesku znanstvenicu, najviše me dirnuo Štamparov iskreni i dobronamjeran odnos prema Kini. To je izvrsna polazna točka za razvoj kinesko-hrvatskih odnosa. S druge strane, uznemirio me njegov, pomalo tužan, životni put. Njegov je život, nažalost, često bio blokiran i prekidan brojnim okolnostima na koje nije mogao utjecati - politika i politička situacija u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, potom rastuće napetosti i sukobi u Europi, a u konačnici i rat u Kini. Međutim, on je bio posve posvećen svojoj ideji socijalne medicine bez obzira na nepovoljne okolnosti u Europi i Kini. Dakle, nije nailazio na potpuno razumijevanje, ali je ustrajao i na kraju ipak nešto uspio. Zato nam i može biti inspiracija posebno u razvoju i promociji svjetskog zdravlja i medicine za društvo. U Kini je Štampar dobio nadimak 'balkanski medvjed' pa možemo reći da je on najhumaniji balkanski medo. - pojašnjava dr.sc. Chen.

Štampara vidi kao promotora javnog zdravstva i velikog entuzijasta koji je želio postići dobar i kvalitetan život za sve stanovništvo, a posebno one siromašnije članove društva.

- Štampar je bio čovjek s globalnom vizijom, točnije pravi kozmopolit. Kad je ispred Lige naroda došao u Kinu, uočio je slabosti kineskog zdravstvenog sustava posebno prema društveno najslabijima pa je odmah počeo podučavati ljude na terenu i mijenjati sustav. Donio je nove ideje i vrijednosti kao što su socijalna medicina, zatim globalno zdravlje i zapravo je bio preteča današnje Svjetske zdravstvene organizacije. Kao što sam već spomenula njegov nadimak, balkanski medo, kojeg je dobio u Kini od svojih domaćih i međunarodnih kolega iz Lige naroda, Štampar je veoma pozitivna i karizmatična ličnost. Podsjeća nas da trebamo biti čovjek, bez obzira na to tko smo i što smo. Zato nam može biti inspiracija. - pojasnila je znanstvenica dodajući kako uspostavlja kontakte s kolegama iz Njemačke, Švicarske, Amerike te Hrvatske pomoću kojih radi na sortiranju arhivske građe s ciljem da napravi bazu podataka.

'Štampar je bio čovjek s globalnom vizijom, točnije pravi kozmopolit. Kad je ispred Lige naroda došao u Kinu, uočio je slabosti kineskog zdravstvenog sustava posebno prema društveno najslabijima pa je odmah počeo podučavati ljude na terenu i mijenjati sustav.'

- Imat ćemo međunarodnu radionicu s istraživačima iz nekoliko zemalja te ćemo usporediti i povezati međunarodne okolnosti razvoja zdravstvenih politika u međuratnom svijetu s posebnim osvrtom na Europu, Aziju i Ameriku. Željeli bismo ostvariti bilateralni hrvatsko - kineski projekt oko Štampara. Fokusirat ćemo se na njega i njegovu ulogu u Ligi naroda, Rockfellerovoj fondaciji, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ali i odnosima prema pojedinim vladama i državama kao npr. tadašnjoj kineskoj vladi. Time će se dobiti mreža njegovih kontakata, poslova i suradnji da bismo mogli vidjeti razvoj i primjenu njegovih ideja kao što su socijalna medicina, promocija higijene u ruralnim krajevima. Vjerujem da možemo saznati puno informacija i napraviti zbornik radova. Osobno istražujem Štamparov utjecaj na regulatorne propise i zakonodavstvo oko trgovine i korištenja droga koji su bili veliki problem međuratnog svijeta i istočne Azije. - kazala je.

Iako je već puna saznanja o Štamparu, ona ne staje, a sve informacije o njemu najviše pronalazi pomoću arhivskog gradiva.

- Zbog toga mi je važno da dođem do građe iz različitih arhiva kao što je onaj u Ženevi. Tamo su neki dokumenti digitalizirani i time lakše pretraživi, a neki još nisu što znači da ih trebamo ići prikupljati osobno. Za regionalne arhive u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi pomoći će kolegica Jelena Kupsjak iz Zadra. Meni je dosta pomogao i kolega Goran Đurđević, posebno oko jezika. Istovremeno, istražujem arhive u Kini, a morat ćemo ići u arhiv Rockfellerove fondacije u Americi. Nadam se da ćemo još više znati i dobiti cjelovitiju sliku o Štamparu. - zaključila je.