U rujnu su imali naručenih 200 pacijenata od kojih se na pregledu pojavilo njih 84, dok ih u ljetnim mjesecima dođe najviše troje do petero.
SERIJALOM „Liste čekanja - metastaze hrvatskoga zdravstva“, novinarka Ivana Kalogjera koja piše za Udrugu Nismo same, istražuje kolike su liste čekanja u hrvatskim bolnicama te zašto je tomu tako. Zakazivanje pregleda, a potom nedolazak bez otkazivanja termina, veliki su uzrok tomu. U trećem članku Kalogjera govori upravo o tomu i iznosi šokantne podatke.
Na Odjelu za radiologiju OB „Dr. Ivo Pedišić“ u Sisku svakoga dana od 14 sati nadalje u sklopu Nacionalnog preventivnog programa za rano otkrivanje raka dojke provode se mamografski pregledi. Svakoga dana na pregled je naručeno 25 žena. No, odazove ih se svega njih 40 posto, a u ljetnim mjesecima jedva 10 posto.
Za radiologe koji svako poslijepodne provedu u iščekivanju pacijenata koji se na kraju ne pojave takva je situacija iznimno frustrirajuća.
„Ubijeni smo i preumorni, ulažemo velik trud, a ljudi se ne odazivaju“, govori Dejan Čanak, dr. med., specijalist radiolog, voditelj Odjela za radiologiju u sisačkoj bolnici. Dodaje kako su samo on i kolegica u rujnu imali naručenih 200 pacijenata od kojih se na pregledu pojavilo njih 84, dok ih u ljetnim mjesecima dođe najviše troje do petero.
„Jedini koji redovito dolaze su onkološki pacijenti, ostali se zezaju. Kažu da će doći na pretragu pa ne dođu, a onda mene kao voditelja Odjela pitaju zašto su liste čekanja tako duge“, ljuti se Čanak te dodaje kako je bolnica uvela obvezno podsjećanje pacijenata na zakazane termine no ni to nije puno pomoglo.
„Sestre, pa i sami tehničari, traže brojeve telefona i zovu ljude, oni kažu da će doći pa se na kraju ne pojave. Svega jedan posto onih koji ne dođu otkaže pretragu“, govori Čanak koji se već godinama bezuspješno zalaže za to da se takvo neodgovorno ponašanje sankcionira.
„O tome sam pričao s dva prijašnja ravnatelja bolnice i tri bivša zamjenika ravnatelja i svi su mi tvrdili da se sankcije za neodgovorno ponašanje ne mogu uvesti, a ja se pitam zašto to mogu uvesti jedna Švicarska ili Danska i zašto je našim ljudima normalno da ih se penalizira ako ne dođu na ugovoreni termin za pranje auta ili kod frizera, a kad bismo to uveli u bolnice, to bi bilo nešto strašno“, kaže Čanak. Dodaje kako se u OB „Dr. Ivo Pedišić” u Sisku stvarno jako trude oko toga da budu na usluzi građanima, posebice onima s dijagnozom maligne bolesti.
„Uveli smo dodatna dva termina dnevno za onkološke pacijente za ultrazvučni pregled i za CT. Jedini smo uveli i dodatne termine za pacijente iz cijele Hrvatske. Ne zaboravimo da je u pitanju mala bolnica koja je stradala u potresu i ima svega 50 posto kapaciteta“, govori Čanak.
Telefonski (ne)dolaske na zakazani pregled provjeravaju i Općoj bolnici Pakrac, no unatoč tome velik broj pacijenata ne dođe na zakazani pregled bez da je isti otkazao.
„Evo, baš jučer imali smo naručenu petoricu pacijenata na kolonoskopiju. Sva petorica su potvrdila svoj dolazak, a ni jedan na kraju nije došao“, kazala je Đurđica Stokić, mag. med. techn., glavna sestra bolnice u Pakracu.
S isto frustracijom suočavaju se i u Općoj bolnici Virovitica.
„Puno je razloga zbog kojih nastaju liste čekanja. Dijelom one su dugačke zbog nedostatka kadra, evidentan je manjak liječnika koji su educirani za provođenje pregleda, govorim o pregledima dojke, UZV i mamografija, a dijelom odgovornost za to snose i sami pacijenti. Mnogi pacijenti ne dolaze na ugovorene preglede pa stoga molim sve da se odazivaju na preventivne programe u svrhu ranog otkrivanja raka dojke i da poštuju svoje ugovorene termine. Ako iz bilo kojeg razloga ne mogu doći na pregled bilo bi dobro da se odjave kako termin ne bi propao, već bi ga dali nekome kojem je on možda u tom trenutku potrebniji“, kaže radiologinja Alenka Borovčak-Lovrenc, dr. med., spec. zaposlena u Općoj bolnici Virovitica.
Kakva je situacija općenito na razini države teško je reći budući da HZZO takve podatke ne vodi iako oni novčano opterećuju sustav. Upravo su iz tih razloga neke visokorazvijene europske zemlje za neodgovorno ponašanje građana uvele sankcije, a one mogu biti:
1. Gubitak prava na zdravstveno osiguranje: U nekim zemljama, građani koji se ne odazivaju na preventivne preglede mogu izgubiti određene povlastice ili plaćati veću naknadu u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja.
2. Fiskalne kazne: Države mogu propisati novčane kazne za one koji se ne odazivaju na preventivne preglede.
3. Gubitak prava na određene socijalne ili zdravstvene pogodnosti: Sankcije mogu uključivati gubitak prava na određene socijalne usluge ili pristup određenim zdravstvenim uslugama ako se osoba ne odaziva na preventivne preglede.
4. Ograničenja u pristupu određenim uslugama: Osobe koje se nisu odazvale preventivnim pregledima možda ne mogu koristiti određene zdravstvene usluge ili sudjelovati u određenim programima prevencije bolesti.
I dok u Ministarstvu zdravstva kažu kako ne razmišljaju o bilo kakvim sankcijama za građane, Krešimir Luetić, dr. med., predsjednik Hrvatske liječničke komore, najodgovornijim za cjelokupnu situaciju drži upravo one koji upravljaju sustavom.
„Hrvatska liječnička komora je već predlagala da se promijeni mogućnost da se pacijent može na isti zahvat istovremeno prijaviti i dobiti termin u više zdravstvenih ustanova. To je nešto što treba promijeniti. Odgovornost pacijenata vidim u onom dijelu gdje se naruče na pretragu ili zahvat, a zatim se na njemu ne pojave, bez da ga prije otkažu. Na taj se način zauzima mjesto nekom drugom kojem ta pretraga također treba. Zamislite samo kakvo rasipanje resursa predstavlja primjerice nedolazak na snimanje magnetskom rezonancijom ili PET-CT-om“, kaže Luetić.
Izvorni članak dostupan je ovdje.
