SLAVONSKI BROD - Predsjednica Apiterapijskog društva Hrvatske, Gordana Hegić, pionirka je u području apiterapije u Hrvatskoj. Osnovala je prvi registrirani obrt za apiterapiju u zemlji, čime je postavila temelje za širu primjenu pčelinjih proizvoda u očuvanju zdravlja.

Apiterapija, koja obuhvaća primjenu meda, propolisa, matične mliječi i voska u medicinske i kozmetičke svrhe, nudi značajne prednosti u prevenciji i tretiranju zdravstvenih problema. Kao pristup koji spaja tradicionalno znanje i suvremena znanstvena istraživanja, apiterapija sve više privlači pažnju stručne i šire javnosti.

Na Katarinskom sajmu u Slavonskom Brodu, dr. Hegić održala je predavanje i radionicu o izradi kozmetičkih preparata od pčelinjih proizvoda. Ovo događanje okupilo je pčelare i ljubitelje prirodne kozmetike te istaknulo praktične i znanstvene aspekte korištenja meda i ostalih pčelinjih proizvoda.

U razgovoru za PlusPortal, Gordana Hegić osvrnula se na svoj profesionalni put, izazove u razvoju apiterapije u Hrvatskoj i njene potencijale za budućnost. U nastavku donosimo intervju sa stručnjakinjom koja već godinama razvija i promovira apiterapiju u Hrvatskoj.

1. Kako ste se zainteresirali za apiterapiju i što je bilo presudno u Vašoj odluci da osnujete prvi registrirani obrt za apiterapiju u Hrvatskoj? Možete li podijeliti svoje početke i kako je ta vizija evoluirala kroz godine?

Apiterapija je bila moja nada kada sam od najranijih dana znala imati neke pa čak i klasične zdravstvene probleme. Uvijek sam prvo potezala za pomoći iz košnice pa tek ako nije bilo bolje kroz 5-7 dana potražila pomoć liječnika. Obzirom da sam nakon završetka studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu dugo godina bila na zavodu za zapošljavanje i uzaludno pokušavala pronaći posao u struci u jednom sam trenutku odlučila uzeti svoju sudbinu u svoje ruke i otvorila sam obrt za apiterapiju. Bilo je to 2010. godine. Nakon otvaranja obrta bile su potrebne dvije godine da napravim zaštitu patentom za svoja dva kozmetička proizvoda (Zlatna krema protiv bolova i propolis krema) i dobijem dozvole Ministarstva zdravstva za stavljanje proizvoda na tržište. Nakon toga uslijedile su godine rada na doktorskom studiju, u svojemu obrtu, a od 2015. godine i u Hrvatskom apiterapijskom društvu čija sam postala predsjednica. No detaljnije o mojemu životu, poslu i radu moći ćete pročitati u knjizi "Moje pčele moji snovi" koju sam napisala s još 10 kolegica gdje svaka priča svoje životne priče vezane uz pčelarstvo. Promocija knjige biti će u subotu 7.12. na Zagrebačkom velesajmu u sklopu Međunarodne konferencije Znanost i inovacije u službi razvoja suvremenog pčelarstva koju organizira Hrvatsko apiterapijsko društvo. 

2. Kao predsjednica Apiterapijskog društva Hrvatske, koji su bili ključni znanstveni ili praktični izazovi s kojima ste se suočavali pri implementaciji apiterapije u širu zajednicu? Što smatrate najvećim dostignućem u Vašem radu do sada?

Najveći izazovi bili su praktične prirode; naime tržište pčelinjih pa i apiterapijskih proizvoda u Hrvatskoj je prilično neuređeno. Krše se Zakoni, propisi i EU direktive pripisujući pčelinjim proizvodima "ljekovita svojstva", a potrošače se dovodi u zabludu. Mali dio pčelara spreman je ozbiljnije ulagati u svoje obrazovanje po pitanju apiterapije iako država kroz mjere potpora za pčelare sufinancira više od 50% edukacije za apiterapeute pčelari još uvijek puno radije uče iz često puta neprovjerenih izvora, a što je najgore dijeljenjem takvih neprovjerenih informacija dovode u zabludu i svoje kolege pčelare. S druge strane najveće dostignuće u mojem radu je činjenica da HAD organizira punih 9 godina simpozij "Apiterapija očuvanje zdravlja pčelinjim proizvodima" koji je namijenjen prvenstveno edukaciji liječnika i ljekarnika te apiterapeuta i bodovan od strane Hrvatske liječničke komore što jasno govori o vrijednosti samoga događanja. Uspjeh je i činjenica da smo 2019. godine uspjeli (grupa autora) napisati priručnik "Pčelarstvo, apiterapija i apiturizam" koji je prema riječima struke 'najsuvremeniji priručnik za pčelarstvo izdan u posljednjih 30-tak godina'. Nakon toga smo preveli FAO smjernice o pčelinjim bolestima i zahvaljujući istom izdavaču opet za naše pčelare stavili na tržište navedeni priručnik. Kao predsjednika znanstvenog odbora na međunarodnom simpoziju "Apiterapija za djecu" koji se održao u organizaciji slovenskog Instituta Eneja i suorganizaciji HAD-a 2024. godine također sam na adekvatan način promovirala Hrvatsku i pedagoški pristup u radu s djecom. U suradnji s autoricom priručnika Ninom Ilič iz Slovenije prevele smo priručnik Apiterapija i apipedagogija za djecu na hrvatski jezik tako da je od kraja prošle godine i on dostupan za edukaciju. Kao što sam već rekla uskoro izlazi knjiga "Moje pčele, moji snovi" koja govori o poduzetništvu žena u pčelarstvu.

3. Kako biste objasnili važnost apiterapije kao pristupa u zdravstvenim i kozmetičkim tretmanima? Koji su njezini ključni benefiti u odnosu na klasične metode liječenja i njege?

Apiterapija u suvremenoj medicini doista ima velik potencijal no, apiterapijom i općenito liječenjem bave se liječnici. Pčelari i apiterapeuti koji nisu medicinske struke tu su samo podrška korisnicima i u suradnji s liječnicima svakom korisniku pružaju ono najbolje. Apiterapija odnosno primjena pčelinjih proizvoda u očuvanju zdravlja kao osnovni benefit ima činjenicu da se organizam ne može naviknuti na pčelinje proizvode pa da oni prestanu djelovati. U kozmetičkim tretmanima, wellnessu i spa centrima, apiterapija kao i u posljednje vrijeme apiinhalacije postaju sve zanimljiviji dio ponude.

4. Što znanstvena istraživanja kažu o učinkovitosti kozmetike koja koristi pčelinje proizvode poput matične mliječi, propolisa i meda? Koji su glavni razlozi zbog kojih biste preporučili takve preparate u odnosu na standardne kozmetičke proizvode?

Znanstvena istraživanja govore u prilog upotrebi pčelinjih proizvoda u prirodnoj kozmetici no, vrlo su jasna i po pitanju odabira sirovina iz košnice za izradu takve kozmetike. Potrebne su temeljite analize ponekad čak i kompleksnije nego one u kojima pčelinje proizvode koristimo u klasičnoj prehrani. Osobno bih uvijek preporučila sve što je prirodno no, uz povećani oprez i ozbiljnu dozu kritičkog razmišljanja zato što je i tržište kozmetičkih proizvoda u RH vrlo neuređeno i potrošači nisu uvijek sigurni u sve proizvode koje kupuju da su mikrobiološki i zdravstveno ispravni tako da ne bi bilo na odmet zatražiti od proizvođača kozmetike na uvid mikrobiološku analizu proizvoda. Također; prilikom kupovine krema s pčelinjim otrovom svakako bi bilo neophodno navesti % udio pčelinjeg otrova u proizvodu i to ne samo melitina zato što je melitin samo jedna komponenta koja je zastupljena u pčelinjem otrovu. Važna je ukupna količina da bismo bili sigurni u reakciju koju bi proizvod mogao izazvati i da bismo mogli predvidjeti očekivano djelovanje.

5. Smatrate li da je u Hrvatskoj dovoljno razvijena svijest o apiterapiji? Koje edukativne resurse, radionice ili stručne programe biste preporučili osobama koje žele naučiti više o apiterapiji i primjeni pčelinjih proizvoda?

U Hrvatskoj je svijest o apiterapiji dovoljno razvijena. Za pčelare i sve koji se žele baviti apiterapijom održano je više od 15 tečajeva apiterapije u trajanju od 70 sati (po tečaju) te smo na taj način educirali sve one koji se misle ozbiljnije baviti apiterapijom. Upravo je i sada u tijeku posljednji tečaj apiterapije u tom obliku (70 sati nastave u kontinuitetu) za one koji žele završiti edukaciju i upustiti se u poduzetničku avanturu. Od iduće godine krećemo s edukacijom potrošača kao i suradnjom s pojedinim institucijama vezano uz uvođenje reda na tržištu pčelinjih proizvoda, apipreparata i apikozmetike. Naime, popularizacijom apiterapije uz registrirane i educirane pružatelje usluga apiterapije pojavili su se i pružatelji usluga koji nisu niti registrirani te na taj način nisu preuzeli odgovornost za svoj posao niti su educirani i o tome ćemo javno govoriti, a od nadležnih institucija zatražiti da se ovaj oblik apiterapije stavi pod kontrolu s ciljem zaštite korektnih pružatelja usluga (poslovnih subjekata), ali i korisnika usluga.

6. Kako vidite budućnost apiterapije u Hrvatskoj, posebno u kontekstu znanstvenih istraživanja i primjene u medicini i kozmetici? Koje bi korake trebalo poduzeti kako bi se apiterapija još snažnije integrirala u znanstvene i zdravstvene sustave?

Budućnost apiterapije svakako je odlična posebno nakon pandemije. Naime, pčelinji proizvodi svakako su dobrodošli u očuvanju ljudskoga zdravlja no, u kojoj mjeri to sa sigurnošću ne možemo tvrditi. Znanstvena istraživanja nisu jeftina tako da tu ne očekujem neki veći napredak zato što je zdravstveni sustav u Hrvatskoj ionako u ozbiljnim problemima. Klinička ispitivanja pčelinjih proizvoda pokazuju velik potencijal no u klinička ispitivanja (koja također zahtijevaju značajna financijska sredstva) mogu uložiti farmaceutske kuće zato i imamo sekciju Apifarmacije u sklopu našega udruženja. Primjer ozbiljnih i obećavajućih kliničkih istraživanja pčelinjih proizvoda svakako bi bio Slovenski Medex s kojim Hrvatsko apiterapijsko društvo ima dugogodišnju vrlo korektnu suradnju. Da bi bilo što integrirali, razvijali ili ispitivali prvi i osnovni korak je osigurati financijska sredstva za rad. Žalosna je činjenica da Hrvatsko apiterapijsko društvo unatoč javljanju na 5 natječaja u Hrvatskoj od RH nismo dobili niti jednoga eura unatoč činjenici da je za 4 projekta dokumentacija bila kompletna. HAD se financira donacijama i pružanjem usluga edukacije što je prilično nedostatno obzirom na aktivnosti koje provodimo tako da se ovim putem želim zahvaliti organizatoru koji me angažirao za predavanje i radionicu na Katarinskom sajmu zato što je na taj način pomogao rad društva i razvoj apiterapije u Hrvatskoj.